Tražilica

Pravila

Samo se riječi s 2 ili više znakova prihvaćaju Maks. 200 znakova Razmak se koristi za razdvajanje riječi, navodnici ("") se mogu koristiti za pretraživanje cijelog unesenog pojma (tada pretraživanje nije indeksirano) AND, OR i NOT su prefiksi i nadglašavaju zadane operatore +/|/- predstavlja AND, OR i NOT kao operatore. Sve tražene riječi se pretvaraju u mala slova (lowercase).

Pitali ste nas....

Skraćeni stečajni postupak nad udrugom
U Registru udruga upisano je preko 52.000 udruga, a prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija (RNO) u udrugama je zaposleno gotovo 13.000 zaposlenika. Brojne udruge djeluju bez ijednog zaposlenog, provode svoje aktivnosti za dobrobit svojih članova i/ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Pri tome putem svojih računa udruge na godišnjoj razini ostvaruju preko 5 mlrd. kn prihoda odnosno rashoda. U ukupnosti gledano, prihodi udruga veći su od rashoda, ali ima i onih koje imaju dugoročnih ili kratkotrajnih poteškoća u financijskom poslovanju i nerijetko nisu u mogućnosti redovito podmirivati svoje obveze.

No, udruge koje nemaju zaposlenih, treba podsjetiti na pravne posljedice nenadanih i ozbiljnih problema s kojim se mogu susresti u svom radu, a vezano za provođenje skraćenog stečajnog postupaka nad udrugom od strane trgovačkih sudova na temelju Zakona o stečaju.

Naime, uredi državne uprave koji su nadležni za vođenje registra udruga tijekom 2016. godine zaprimili su veliki broj rješenja trgovačkih sudova, mjesno nadležnih prema sjedištu udruge, koji su nad udrugom proveli skraćeni stečajni postupak. U navedenim rješenjima stoji da je nad udrugom istovremeno otvoren i zaključen skraćeni stečajni postupak, te je istim rješenjima, sukladno odredbama Stečajnog zakona i Zakona o udrugama nakon pravomoćnosti rješenja naloženo brisanje predmetnih udruga iz registra udruga.

Više o temi pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 26/2017

*** 

Obračun honorara osobama koje nisu zaposlene u udruzi

Konzultantska služba časopisa Udruga.hr često dobiva upite pretplatnika kako se vrši obračun honorara osobama koje nisu zaposlene u udruzi jer često je slučaj da i odgovorne osobe koje nisu zaposlene u udruzi dobivaju naknadu za svoj rad.

U navedenim slučajevima isplate takvih naknada, koje često popularno zovemo honorari, smatraju se po poreznim propisima drugim dohotkom. Velika je novina da se kod isplate honorara umirovljenicima od 1.1.2017. moraju obračunavati i obvezni doprinosi.

Na isplatu honorara osobama koje nisu zaposlene u udruzi plaćaju se sljedeći porezi i doprinosi:

7,5% doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunavaju na bruto osnovicu drugog dohotka.
10% doprinosa za mirovinsko osiguranje (MIO) koji se obračunavaju iz bruto osnovice honorara – ovdje je potrebno obratiti pozornost da li je primatelj honorara osiguranik II. mirovinskog stupa. Naime, ako nije osiguranik drugog stupa plaća se MIO I. stup 10%, a ako je primatelj honorara osiguranik II. mirovinskog stupa plaća se MIO I. stup 7,5% + MIO II. stup 2,5%, porez na dohodak 24% i prirez (ako ga ima).

*****

Tko mora imati Pravilnik o radu

Pitali ste nas da li udruga koja ima 12 zaposlenih radnika mora donijeti Pravilnik o radu?

Sukladno članku 26. Zakona o radu, udruga koja zapošljava najmanje 20 zaposlenika dužna je donijeti i objaviti Pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u udruzi. Udruga koja ima manje od 20 zaposlenih nije dužna imati Pravilnik o radu.

***** 

Početna stanja u knjigama Primitaka i Izdataka 

Od početka godine udruga vodi jednostavno knjigovodstvo i zanima nas da li u knjigama primitaka i izdataka moramo iskazati početno stanje kao preneseni višak iz prethodnih razdoblja?

Knjige primitaka i izdataka sadrže podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primicima i izdacima uključujući i obračunska plaćanja. Financijski rezultat poslovne godine iskazuje se kao višak ili manjak primitaka po svim osnovama po kojima su ostvareni u izvještajnom razdoblju. Slijedom navedenoga u knjigu primitaka i izdatka ne unosi se početno stanje već samo primici i izdaci ostvareni u godini za koju se vodi navedena knjiga.

*****

Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije u 2017.
Određena poslovna dokumentacija mora se čuvati najmanje 7 godina, a neka se mora čuvati i trajno.

Rokovi čuvanja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava kod udruga propisani su Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (u nastavku teksta: Zakon). Također, u obzir treba uzeti i druge rokove čuvanje dokumentacije prema posebnim propisima ako su ti rokovi duži o onih koje su navedeni u Zakonu. Posebice treba obratiti pozornost na rokove čuvanja poslovne dokumentacije prema Općem poreznom zakonu.

Nema zapreke da udruga, ako to želi, čuva poslovnu dokumentaciju u rokovima dužim od onih koji su propisani Zakonom.

Detaljan prikaz rokova čuvanja poslovne dokumentacije objavili smo u časopisu Udruga.hr broj 26/2017.

*****

Prijava samostalnog obavljanja djelatnosti profesionalnih sportaša
Profesionalni sportaš je osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuju doprinosi u skladu s zakonskim propisima, čiji status se utvrđuje aktima nacionalnog sportskog saveza.

Profesionalni sportaš može prijaviti samostalno obavljanje sportske djelatnosti koje spada u slobodna zanimanja, čime postaje obveznikom poreza na dohodak.

Postupak:
1. Upis u Registar sportskih djelatnosti
2. Upis u Registar poreznih obveznika (u roku od 8 dana  od dana po
četka obavljanja djelatnosti)
3. Prijava na Hrvatski zavod za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nakon
čega Porezna uprava donosi rješenje o mjesečnom iznosu osnovice za obračun doprinosa te mjesečnim iznosima doprinosa.

Prijavom samostalne djelatnosti, sportaš  ima sljedeće obaveze:
1. Pla
ćanje predujma poreza na dohodak prema rješenju Porezne uprave.
2. Vođenje poslovnih knjiga: Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI), Popisa dugotrajne imovine (Obrazac DI), Knjige prometa (Obrazac KPRI),Evidencije o tražbinama i obvezama (Obrazac TO)
3. Predaja godišnje porezne prijave te plaćanje utvrđenog poreza na dohodak danom podnošenja godišnje porezne prijave (do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu oporezivanja.


*****

Ispostavljanje računa za donacije i sponzorstva

U uredništvo časopisa Udruga.hr stiglo je pitanje o ispostavljanju računa. Naime, mora li udruga za primljenu donaciju ili sponzorstvo ispostaviti račun?

Donaciju karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama, primatelju i to bez ikakve naknade ili protuusluge. S obzirom da se za primljenu donaciju ne obavlja nikakva isporuka udruga ne treba ispostaviti račun.
sponzorstvo je davanje u novcu, stvarima ili uslugama, pravnoj ili fizičkoj osobi uz određenu promidžbenu (reklamnu) protuuslugu. Stoga udruga za primljeno sponzorstvo mora izvršiti određenu promidžbenu uslugu sponzoru te je udruga obvezna ispostaviti račun. Navedeno se odnosi na sve udruge, čak i one koje nisu obveznice PDV-a i ne plaćaju porez na dobit.

***** 

Plaćanje najamnine građaninu

Pitali ste nas da li udruga koje je unajmila prostorije za svoje potrebe od građanina može taj isti prostor platiti građaninu u gotovini i da li to može biti u eurima.

Prema Članku 92. Pravilnika o porezu na dohodak udruga mora najamninu građaninu isplatiti na njegov žiro-račun. Dakle, nije moguće najamninu isplaćivati građaninu na tekući račun ili u gotovini. Što se tiče plaćanja u devizama to prema Zakonu o deviznom poslovanju nije dozvoljeno.

*****

Godišnji odmor kod sporazumnog prestanka ugovora o radu

Sporazumom o prestanku ugovora o radu, koji se sklapa u pisanom obliku, definiraju se pitanja kao što su: kome i kada prestaje radni odnos, međusobna prava i obveze radnika i poslodavca i dr.

Jedno od pitanja koje se uređuje sporazumom je i pitanje preostalog godišnjeg odmora. Treba napomenuti da radnik ima pravo na godišnji odmor u svakom slučaju prestanka ugovora o radu, pa tako i u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Ujedno, ako ne iskoristi pripadajući godišnji odmor do prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Radnik i poslodavac moraju u samom sporazumu dogovoriti način korištenja godišnjeg odmora tj. kada će radnik koristiti godišnji odmor i hoće li ga koristiti ili će mu poslodavac isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. No, ugovorne strane ne mogu ugovoriti da radnik nema pravo na godišnji odmor ili na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, jer se radnik ne može odreći godišnjeg odmora pa niti u sporazumu o prestanku ugovora o radu.

 

*****

Odgovornost radnika za štetu prouzročenu udruzi kao poslodavcu
Radnik koji na radu, ili u vezi s radom namjerno, ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Znači, za odgovornost za štetu radnika udruzi potrebna je krivnja radnika. U slučaju da štetu prouzroči više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je sam prouzročio.

Postoje situacije u kojima se ne može za svakoga radnika utvrditi dio štete koji je on prouzročio. U takvim slučajevima se smatra da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Kada je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno. Za pravilno razumijevanje ovih zakonskih pravila potrebno je najprije razjasniti pojmove „krivnje“, „štete na radu“ i „štete u vezi s radom“.

Subjektivna odgovornost za štetu je odgovornost na temelju krivnje. Sukladno ZOO-u, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbama ZOO-a nije određena definicija krivnje nego se navode samo njena dva temeljna oblika, namjera i nepažnja.

Krivnja radnika postoji kad je prouzročio štetu namjerno, ili nepažnjom. Namjerno postupa onaj koji postupa znajući za posljedice koje njegovo postupanje može imati. S druge strane, s nepažnjom postupa onaj koji ne upotrijebi onu pažnju koju bio upotrijebio prosječan čovjek pa u tom slučaju govorimo o krajnjoj nepažnji, koja je teži stupanj nepažnje.

*****

Provedba ovrhe na plaći radnika udruge u 2017.
Krajem prošle godine u objavljeni su novi podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto-plaći po zaposleniku u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj-kolovoz 2016. (Nar. nov., br. 102/16). Osim toga, od 1. siječnja 2017. na snazi su i odredbe novog Općeg poreznog zakona, kojim je na novi način uređena provedba ovrhe na plaći u slučaju ovrhe radi neplaćanja poreza i drugih javnih davanja, na način da se i na ovu ovrhu primjenjuju pravila Zakona o ograničenju ovrhe na plaći, pa nam minimalna plaća radnika više nije relevantna za određivanje ovrhe na plaći.
Udruge kao poslodavci moraju voditi računa o navedenim novim propisima kako bi pravilno proveli ovrhu na plaći u 2017. godini.

Osim toga, potrebno je voditi računa i o odgovarajućim odredbama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13-Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i 93/14), ali i drugih propisa koji sadrže odredbe o izuzimanju od ovrhe na plaći, o čemu više navodimo u nastavku.

Odredbe Zakona o izuzimanju i ograničenju ovrhe na plaći
Između odredbi Zakona koji uređuju provedbu ovrhe na plaći, svakako u prvom redu treba voditi računa o odredbama čl. 172. i 173. Zakona o izuzimanju i ograničenju kod ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima. Znači, u čl. 172. su navedeni primici koji su izuzeti od ovrhe na plaći. S druge strane, odredba čl. 173. Zakona sadrži pravila o ograničenju ovrhe na plaći, koja se, kako smo naveli, od 1. siječnja 2017. primjenjuju i kod ovrhe na plaći radi duga s osnova poreza i drugih javnih davanja.

***** 

Izjava o neaktivnosti za 2016.
Prema članku 28. stavku 5. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, udruga koja tijekom poslovne godine nije imala niti jedan poslovni događaj, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je dostaviti izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.
Poslovnim događajem smatra se bilo koji trošak ili prihod kojeg je udruga imala tijekom godine. Također, udruga NEĆE moći dati izjavu o neaktivnosti ako tijekom 2015. godine:

- posjeduje bilo koju materijalnu imovinu: nekretninu, opremu, zalihe (proizvoda, materijala, sitni inventar), itd.  – neovisno o vrijednosti;
- ima bilo koju nematerijalnu imovinu: kupljena prava, licence itd. – neovisno o vrijednosti;
- ima potraživanja od bilo koga - neovisno o vrijednosti;
- ima dug (obvezu) prema bilo kome – neovisno o vrijednosti;
- ima određen iznos gotovine u blagajni – neovisno o iznosu;
- ima određeni saldo na žiro računu – neovisno o iznosu;
- ima neku financijsku imovinu (npr. dionice, udjele u trgovačkim društvima) – neovisno o vrijednosti;
- je vršila plaćanja bilo kome – neovisno o iznosu;
- je naplatila bilo kojeg potraživanje – neovisno o iznosu.

*****

Godišnje izvješće organizatora volontiranja za 2016. (rok 31. ožujka)

Udruge koje su bile organizatori volontiranja dužne su, sukladno članku 33. Zakona o volonterstvu i Pravilniku o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (Narodne novine, broj 104/2015), dostaviti godišnje izvješće ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (sada je to Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku). Godišnje izvješće podnosi se na obrascu pod nazivom „Izvješće organizatora volontiranja o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja“. 
Izvješće se dostavlja elektroničkim putem kroz informacijski sustav koji se nalazi na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (http://volonteri.mspm.hr/). Navedeno se izvješće dostavlja putem posebne aplikacije za izvješća organizatora volontiranja. U toj se aplikaciji nalaze detaljne upute za njeno korištenje.
Prema obavijesti koje se nalazi na službenim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Izvješće se dostavlja do 31. ožujka 2017. za 2016. godinu.  Izvještajno razdoblje je godina dana, a odnosi se na vremensko razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. 2016

*****

Povećani iznosi neoporezivih isplata za stipendije i naknade športašima

Novim Pravilnikom o Porezu na dohodak (NN 1/2017.) povećani su neoporezivi iznosi stipendija i naknada športašima amaterima...

*****

Isplata božićnice iz prethodne godine

Radnici udruge imali su pravo na božićnicu za 2016. godinu u iznosu od 2.500 kn ali udruga u 2016. godini nije imala sredstava za isplatu istih. Isplatu je napravila početkom 2017. godine. Da li će udruga božićnicu za 2017. godinu moći isplatiti također neoporezivo?

Pravilnikom o porezu na dohodak predviđena je mogućnost neoporezive isplate prigodne nagrade do ukupno 2.500 kn godišnje neovisno na koje se godine isplata prigodne nagrade odnosi.

***** 

Sastavljanje Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole

Navedeni Upitnik se popunjava nakon što prođe poslovna godina i to najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja.

Upitnik moraju popunjavati samo udruge obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva...

*****

Zaključivanje knjiga udruga koje vode jednostavno knjigovodstvo

Udruge koje su vodile jednostavno knjigovodstvo u 2016. godini na kraju iste godine trebaju sve knjige (Knjigu primitaka i izdataka, Knjigu blagajne, Knjigu ulaznih računa, Knjigu izlaznih računa), isprintati, uvezati i potpisati od strane zakonskog predstavnika udruge. Iznimka je knjiga Popis dugotrajne nefinancijske imovine...

****

Ulazak u sustav PDV-a za 2017. godinu
... udruge koje su imale u 2016. godini isporuke dobara i usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn postaju obveznici PDV-a za 2017. godinu i o toj činjenici moraju izvijestiti Poreznu upravu do 15. siječnja 2017. godine.

*****

 

Što je obvezno popisati prilikom popisa imovine (inventure)

Glavni zadatak popisa imovine i obveza je uskladiti stvarno stanje imovine i obveza utvrđeno popisom sa stanjem evidentiranim u poslovnim knjigama i evidencijama.

Neprofitne organizacije popisuju sljedeću imovinu:
-materijalnu imovinu
-nematerijalnu imovinu
-proizvedenu dugotrajnu imovinu
-plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti
-sitan inventar...

Ostatak popisa naveden je u članku autora Krešimira Vranara u časopisu Udruga.hr broj 24.

*****

Potvrda o isplaćenim naknadama

Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za 2016. godinu mora izdati svaka udruga koja je tijekom godine isplaćivala naknade vanjskim suradnicima (honorare, autorske naknade i sl.). Potvrda se izdaje svim fizičkim osobama. 

 

***** 

Prodaja na sajmovima i izložbama

Pitali ste nas da li udruga koja tijekom godine sudjeluje na nekoliko sajmova i izložbi gdje prodaju vlastite proizvode mora imati minimalne tehničke uvjete za takvu prodaju te smatra li se to gospodarskom djelatnošću za koju se mora plaćati porez na dobit?

Sukladno članku 5. stavka 3. Zakona o trgovini, udruge smiju prodavati vlastite proizvode na sajmovima i izložbama i ta takvu prodaju ne traže se minimalni tehnički uvjeti. No, takva prodaja smatra se obavljanjem...

Ostatak odgovora potražite u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24 na stranici 66. 

******

Davanje zajma udruzi od strane JLIP(R)S

U jednoj od komunikacija sa pretplatnicima konzultantska služba dobila je upite može li jedinica lokalne samouprave dati dugoročni zajam udruzi?

Upravljanje imovinom proračuna koju čini i financijska imovina uređeno je pored ostalog i propisima Zakona o proračunu i Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedenim zakonima nije propisana zabrana davanja zajmova iz sredstava proračuna. Međutim iz njihovih odredbi da se imovina države i JLIP(R)S koristi za izvršavanje obveza javnih službi i djelatnosti u javnom interesu države i JLIP(R)S. Člankom 62. Zakona o proračunu propisano je...

Ostatak odgovora možete pročitati u časopisu Udruga.hr broj 23/2016. na stranici 66

*****

Kupnja za potrebe udruge od strane člana udruge

Često je slučaj da član udruge koji nije zaposlenik te udruge, kupi određenu robu ili uslugu za udrugu i plaća to gotovinom ili karticom. Za navedenu kupnju dobiva račun koji glasi na udrugu, a kada preda račun u udrugu, vrši mu se refundacija troškova u gotovini iz blagajne. Je li to dopušteno?

Svaka osoba (neovisno ej li zaposlena u udruzi ili ne) može u ime udruge kupiti određenu robu ili uslugu i tu kupnju platiti svojim privatnim novcem. No, postoje uvjeti oko refundacije troškova osobi koja je kupila robu ili uslugu...

Odgovor u cijelosti možete pročitati u časopisu Udruga broj 23/2016.

*****

Koje poreze plaća udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost

Udruge mogu biti obveznici različitih vrsta poreza, a problem koji se javlja odnosi se na pogrešna tumačenja. Prvenstveno je krivo tumačenje da prijavom gospodarske djelatnosti Poreznoj upravi, udruga  treba postati i obveznik PDV-a (što nije točno). Udruga postaje obveznik PDV-a ako je prethodne godine imala isporuke dobara i usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kuna, a to nema nikakve veze da li plaća porez na dobit ili ne.

Udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost obvezna je upisati se u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu u roku 8 dana od dana početka obavljanja gospodarske djelatnosti djelatnosti. Prijavom gospodarsk djelatnosti, udruga postaje obveznikom poreza na dobit (20%) čiji obračun radi jednom godišnje za razdoblje od 01.01. do 31.12.

Porezna osnovica za izračun poreza na dobit je razlika između prihoda (ne ulaze donacije i članarine) i rashoda (ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti, niti su posljedica obavljanja te djelatnosti), te uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 23/2016.

*****

Jednakost plaća žena i muškaraca

... je prema članku 91. Zakona o radu, poslodavac (pa tako i udruga) dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti. Dvije osobe različitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako:
1. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,

2. je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radi koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti

3. je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi...

*****

Predaja 9-mjesečnih financijski izvještaja

Udruge su dužne sastaviti za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016. godine Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu S-PR-RAS-NPF. Obrazac treba predati u FINA-u do 20. listopada 2016. Udruge koje vode jednostavno knjigovodstvo NE sastavljaju devetomjesečni financijski izvještaj.

******

Izmjene Zakona o inspekcijama u gospodarstvu

U NN broj 56/2016 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama u gospodarstvu koji je stupio na snagu 25. lipnja 2016.

Između ostaloga, novim zakonskim odredbama na drukčiji način je uređena dostava zapisnika nadziranoj osobi kao i obveza čuvanja dokumentacije i podataka utvrđenih tijekom nadzora od strane inspekcije. Posebno su važne i nove zakonske odredbe kojima su određeni slučajevi kada je inspektoru dopušteno da ne podnese optužni prijedlog, odnosno prekršajni nalog protiv poslovnog subjekta zatečenog u prekršaju.

******  

Zaposlenik kao član skupštine

Može li zaposlenik udruge biti i član skupštine te iste udruge?

Sukladno članku 17. Zakona o udrugama, skupštinu udruge čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom udruge. A sukladno članku 12. Zakona o udrugama svaka fizička osoba...

******

Pozajmica udruzi

Udruga je trenutno nelikvidna. Planiramo uzeti pozajmicu od jednog trgovačkog društva. Smije li se udruga na taj način zadužiti?

Udruge koje su obvezne voditi dvojno knjigovodstvo moraju u okviru Financijskog plana imati i plan zaduživanja i otplata. Stoga što se zakonskih prepreka tiče, udruga...

******

Udruga bi u statut stavila da će obavljati gospodarsku djelatnost vezanu uz promidžbu. Nismo sigurni kada će udruga početi obavljati navedenu gospodarsku djelatnost. Zanima nas u kojem roku moramo prijaviti gospodarsku djelatnost Poreznoj upravi?

Zakonom o porezu na dobit propisano je da su udruge koje obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku...

Cijeli odgovor na pitanje pretplatnika možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr. Ako se još niste pretplatili, možete to učiniti putem ovog linka: http://www.udruga.hr/pretplata/

***************************** 

Udruga bi prodala staro prijenosno računalo i torbu za računalo drugoj udruzi za ukupno petsto kuna. Naplata prodaje bi se izvršila preko transakcijskog računa udruge. Udruga nije obveznik PDV-a i ne plaća porez na dobit. Za prodano računalo udruga treba ispostaviti račun. Kako bi račun trebao izgledati?

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr iz Sinja a odgovor su dali telefonom porezni i pravni stručnjaci časopisa Udruga.hr.

Pisani odgovor potražite u svibanjskom broju (samo za pretplanike).
Časopis se ne može kupiti na kioscima već isključivo putem ove narudžbenice....
http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

**********

Pitali ste nas...

Naša udruga organizira konferenciju. Kako bi olakšali našim polaznicima, udruga bi organizirala smještaj u hotelu i to naplaćivala od polaznika. Može li to raditi udruga?
Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr iz Zagreba a odgovor su dali telefonom porezni i pravni stručnjaci časopisa Udruga.hr.
Pisani odgovor potražite u svibanjskom broju (samo za pretplatnike).

Časopis se ne može kupiti na kioscima već isključivo putem ove narudžbenice.... http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

 

**********

Jeste li znali da...

godišnji financijski izvještaji neprofitih organizacija javno se objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija do kojeg se može pristupiti preko internetskih stranica Ministarstva financija. Više o toj temi u novom broju svibanj časopisa Udruga.hr i na telefonskim linijama našeg stručnog call centra (samo za pretplatnike).


Pretplatiti se možete putem linka http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

**********

Pitali ste nas....

Udruga bi prodala staro prijenosno računalo i torbu za računalo drugoj udruzi za ukupno petsto kuna. Naplata prodaje bi se izvršila preko transakcijskog računa udruge. Udruga nije obveznik PDV-a i ne plaća porez na dobit. Za prodano računalo udruga treba ispostaviti račun. Kako bi račun trebao izgledati?

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr iz Sinja a odgovor su dali telefonom porezni i pravni stručnjaci časopisa Udruga.hr.

Pisani odgovor potražite u svibanjskom broju (samo za pretplanike).

Časopis se ne može kupiti na kioscima već isključivo putem ove narudžbenice....

http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

*********

Mogućnost isplate jubilarne nagrade
Zaposleniku želimo isplatiti jubilarnu nagradu za godine radnog staža. Zaposlenik ima ukupno 20 godina radnog staža, od toga 4 godine u našoj udruzi. Možemo li mu isplatiti određeni neoporezivi iznos za ukupni staž od 20 godina?

 

U članku 13. stavku 2. točki 12. Pravilnika o porezu na dohodak je propisano da se zaposleniku može za UKUPNI staž isplatiti neoporeziva jubilarna nagrada za 20 godina radnog staža do...

***********

Kako udruga koja je u 2015. godini vodila jednostavno knjigovodstvo treba zaključiti poslovne knjige za tu godinu i otvoriti nove za 2016. godinu, za koju će također voditi jednostavno knjigovodstvo?

Poslovne knjige i njihov obavezni sadržaj za neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo definirano je u čl. 52. do čl. 57. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 1/2015 - u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Podsjećamo da neprofitna organizacija koja ispunjava uvjete iz čl. 52. st. 1. Pravilnika može voditi jednostavno knjigovodstvo uz primjenu novčanog računovodstvenog načela pri čemu je obavezna voditi slijedeće poslovne knjige:

1.      knjigu blagajne (ako ima gotovinske uplate i isplate)
2.      knjigu primitaka i izdataka
3.      knjigu ulaznih računa
4.      knjigu izlaznih računa i
5.      popis dugotrajne nefinancijske imovine (obuhvaća i tzv. sitan inventar).

*********

Prema obavijesti Ministarstva financija, rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu udruga pomiče se na 4. ožujka 2016.

Obavijest možete vidjeti na:

http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje

http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje

http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje

***********

Obveza predaje Godišnjeg financijskog izvještaja o primicima i izdacima

 

… udruga koja vodi jednostavno knjigovodstvo po prvi puta mora predati određeni financijski izvještaj. To je Godišnji financijski izvještaj primitaka i izdataka tj. Obrazac: G-PR-IZ-NPF. Navedeni obrazac za 2015. godinu predaje se u FINA-u najkasnije do 29. veljače 2016.

 

 

Nova minimalna plaća za zaposlene u udruzi za 2016.

Visina minimalne plaće za osobe zaposlene u udruzi primjenjuje se za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine, pa tako prvi put će se primijeniti na plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2016. (isplata u veljači)...

**************

Kako da sastavimo program rada i financijski plan naše udruge za 2016. godinu?

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija sve udruge koje vode dvojno knjigovodstvo imaju obvezu da do kraja ove godine u najvišim tijelima udruge donesu DVA važna dokumenta za poslovanje u dolazećoj 2016. godini, a to je program rada i financijski plan.
Poznato je da do sada veliki broj udruga nije redovno donosio programe rada pa time i financijske planove. Radile su se aktivnosti i trošila sredstva prema nahođenju predsjednika udruge i njemu najbližih suradnika...

*****************

 

Kako udruge mogu kreirati ili promijeniti određenu politiku ili zakon?
Tehniku zagovaranja u Republici Hrvatskoj primjenjuje velik broj neprofitnih organizacija – udruga, institucija i sami kreatori - donositelji odluka. Zagovaranje se koristi prvenstveno s ciljem kreiranja ili promjene određene politike.
Cilj tehnike zagovaranja je da se poboljša život većeg broja građana, primjerice život i rad ciljne grupe s kojom radi vaša udruga, da ojača udrugu i njezine kapacitete.
Tehnikom zagovaranja prosljeđuje se poruka koja treba imati utjecaja na kreatora donositelja odluke.Poruka može biti prenesena direktnim putem, npr. tražiti od vlade da donese određenu odluku ili poduzme određenu akciju ili indirektnim putem tako što će se utjecati na javno mišljenje putem sredstava javnog informiranja.

 

*****************

Smijemo li u prostorijama naše udruge posluživati vino i pivo?
Pitanje je postavio pretplatnik časopisa, udruga iz Daruvara, a odgovor su dali urednici-savjetnici časopisa Udruga.hr.
Vino i pivo su definirani kao poljoprivredni prehrambeni proizvod, ali isto tako sadrže i alkohol.

*************

Usklađivanje statuta udruge s zakonom....

Što mora sadržavati svaki statut udruge, može li naziv udruge biti na stranom jeziku, te koliko osoba ovlaštenih za zastupanje može imati udruga?
Pitanja su telefonom postavili pretplatnici časopisa Udruga.hr a odgovor su dali urednici-savjetnici časopisa Udruga.hr u novom rujanskom broju.
Urednici-savjetnici na raspolaganju su vam putem telefona, besplatno, za sva vaša pitanja i nedoumice iz područja poslovanja udruga (porezi, pravo i radni odnosi) a posebno vezano uz usklađivanje statuta.

********

Udruge dobrovoljnih vatrogasnih društva i novi Zakon o obavljanju ugostiteljske djelatnosti
Omogoćavanje udrugama dobrovoljnih vatrogasnih društava da mogu za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja i drugih vatrogasnih manifestacija pripremati i usluživati jela, pića i napitke i drugim osobama koje NISU ČLANOVI ovih udruga, potpuna je novina novog Zakona, što prije nije bilo moguće.

*********
Udruge umirovljenika i novi Zakon o obavljanju ugostiteljske djelatnosti Prema prethodno važećem Zakonu, udruge umirovljenika mogle su kao i svaka druga udruga, pripremati i usluživati tople i hladne napitke, jela i bezalkoholna pića za potrebe svojih članova u svojim prostorijama. Kako je to regulirano novim Zakonom, pročitajte u časopisu Udruga.hr. Iz navedenog područja na raspolaganju su vam i naši stručnjacki za rad udruga...

*********

U našoj udruzi volontirat će osoba koja je već zaposlena na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca. Mora li takav volonter dobiti suglasnost od svoga poslodavca gdje je zaposlen da bi mogao volontirati u našoj udruzi?"
Pitanje je postavila udruga iz Osijeka, odgovor su dali urednici-savjetnici časopisa Udruga.hr u broju srpanj

*********

Naša udruga svake godine isplaćuje stipendiju jednom studentu u iznosu od tisuću kuna mjesečno. Hoće li navedeni student moći biti porezna olakšica svome roditelju s obzirom da prima stipendiju?"

 

*********

STATUT UDRUGE

... je temeljni akt kojeg se udruga mora pridržavati. Iz tog razloga, ako je u njemu navedeno da su članarine jedan od izvora financiranja, tada je udruga dužna donijeti odluku o njezinom iznosu. Neispravno je da tijekom određenog vremena udruga donese odluku o ukidanju članarine. Naime, kako udruga više ne bi bila obvezna naplaćivati članarine od svojih članova, mora iz Statuta izbrisati dio gdje se članarine spominju kao jedan od izvora financiranja. Sve odluke moraju proći kroz tijelo udruge koje je zaduženo za njihovo donošenje, tj. moraju biti u Zapisniku.

Više o članarinama kao izvoru financiranja u novom broju srpanj časopisa Udruga.hr-samo za pretplatnike.

*********

 

POTVRDA O VOLONTIRANJU
... je dokument kojeg mora izdati organizator volontiranja u slučaju dugotrajnog volontiranja. Što potvrda sadrži, primjere potvrde, te potvrda kod volontiranja u inozemstvu, maloljetni volonteri, suglasnost roditelja/skrbnika uz mnoštvo primjera, potražite u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr-samo za pretplatnike!

 

*********

 

... je u praksi najčešći slučaj da Udruga djeluje u prostoru kojeg nije vlasnik nego joj je dodijeljen temeljem ugovora o korištenju poslovnog prostora. Kako je od 18.6. ove godine na snazi novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u broju srpanj časopisa Udruga.hr vas upoznajemo s najznačajnijim novim odredbama koje uređuju ovu materiju.

 

*********

 

Pravo na zaštitu privatnog života pojedinca prvi je put međunarodnim pravnim aktom propisano Općom deklaracijom o ljudskim pravima 1948. godine.

Digitalna tehnologija zbog svojih značajki omogućava različite oblike zlouporabe osobnih podataka što je utjecalo na svijest o potrebi zaštite osobnih podataka pa su odredbe o njihovoj zaštiti sastavni dio i našeg zakonodavstva.


Prilikom učlanjenja u udrugu od članova se traži da daju svoje podatke radi toga da se zna tko su članovi udruge, ali i radi ispunjavanja zakonske obveze za vođenje popisa članova.

Više o zaštiti osobnih podataka članova udruge pišemo u novom broju srpanj časopisa Udruga.hr.

 

 

*********

 

Svi poslodavci, pa tako i udruge, moraju uskladiti obavljanje poslova zaštite na radu sa odredbama Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2015.

 

Za kršenje odredbi Zakona i Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, Zakonom su propisane visoke novčane kazne.

 

U slučaju da udruga kao poslodavac ne obavlja poslove zaštite na radu sukladno Zakonu, propisana je novčana kazna u iznosu od 30.000,00 kn, a za odgovornu osobu udruge (osobu koja zastupa udrugu) novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kn, a za ponavljanje prekršaja - dvostruka kazna.

 

Više o toj temi u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr - samo za pretplatnike.

 
 
 
 

NOVI BROJ ČASOPISA UDRUGA.HR 26/2017.

Prekršaji i protupravna ponašanja na sportskim natjecanjima

Autorica Suzana Šop se u časopisu Udruga.hr broj 26/2017 posvetila temi o protupravnim ponašanjima na sportskim natjecanjima.

Suzbijanja i sankcioniranje protupravnih ponašanja na sportskim natjecanjima, kao i sprječavanje pojavnih oblika nasilja, jedno je od ključnih problema suvremenog društva.

Česti slučajevi nedopuštenog i protupravnog ponašanja, nasilja i brojnih nereda na sportskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, zahtijevali su normativno i detaljnije uređenje ovakvih postupanja. Primjena preventivnih i represivnih mjera, kao i procesuiranje počinitelja koji ne poštuju zakonske odredbe, temeljni je prioritet hrvatskog zakonodavstva i prakse. Nužno je ujednačiti sudsku praksu u primjeni pravne regulative koja se odnosi na sprječavanje nereda i protupravnih ponašanja koja se događaju na sportskim natjecanjima. Počinitelji nedoličnih i protupravnih ponašanja svojim postupanjem ugrožavaju sigurnost i zaštitu drugih sudionika sportskog natjecanja, a često dolazi i do oštećenja i uništenja imovine koja je sastavni dio sportskog objekta gdje se održava sportsko natjecanje.

Nacionalni i međunarodni pravni propisi sprječavaju i kažnjavaju svaki oblik nasilnog i protupravnog ponašanja pa tako i na sportskim natjecanjima. Jedan od temeljnih međunarodnih dokumenata kojim se jamči pravo na život i pravo na osobnu sigurnost je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odlaskom na sportsko natjecanje u svojstvu gledatelja, ili neke službene osobe koja organizira natjecanje, ili natjecatelja, osobna sigurnost osobe i njegova života ugrožena je i dovedena u opasnost u slučaju nastanka različitih oblika nasilja ili protupravnog ponašanja počinitelja. 

Europska konvencija o nasilju i nedoličnom ponašanju gledatelja na športskim događajima, posebice na nogometnim utakmicama (u daljnjem tekstu: Konvencija) donesena je u Strasbourgu 19. kolovoza 1985. godine.

Konvencija nastaje kao rezultat potrebe da se zakonskim odredbama uredi nedolično ponašanje gledatelja na sportskim natjecanjima, a koje se temelji na odredbama Konvencije. Temeljem Konvencije mnoge države počinju uređivati svoje zakonodavstvo u cilju osiguranja sigurnosti gledatelja, natjecatelja i ostalih sudionika sportskih natjecanja, a radi sprječavanja, suzbijanja i sankcioniranja protupravnih navijačkih ponašanja. Cilj Konvencije ogleda se u prilagođavanju zakonodavstva država potpisnica Konvencije sa odredbama Konvencije, radi nadziranja protupravnih ponašanja na sportskim natjecanjima.

*** 

Pozajmljivanje novčanih sredstava
U ured naše konzultantske službe stiglo je dosta upita o temi pozajmljivanja novčanih sredstava u vidu zajma. Udruga u pravnom prometu može imati ulogu zajmodavca. Dakle, moguće je da udruga pozajmi određeni iznos novčanih sredstava drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi. U takvoj situaciji potrebno je sklopiti ugovor o zajmu.

Naime, takvim obvezuje se zajmodavac, odnosno udruga predati zajmoprimcu, odnosno određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi, određeni iznos novca, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca. Na primljenom iznosu novca zajmoprimac stječe pravo vlasništva. Osim novca, udruga može drugoj osobi predati i određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se tada obvezuje vratiti joj poslije stanovitog vremena istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.

Važno je napomenuti da ono što se u kolokvijalnom govoru naziva „posuđivanjem“ novca, ustvari je zajam. Zakon o obveznim odnosima posudbu, odnosno ugovor o posudbi, definira kao ugovor koji nastaje kada posuditelj preda posudovniku određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obveže vratiti ju nakon uporabe. Objekt posudbe su nepotrošne stvari, a potrošna stvar može biti objektom posudbe samo ako se ugovori povrat iste stvari.

Da bi ugovor o zajmu bio valjan, on ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, ali isto tako i može biti. Zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate.

Ostatak članka pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 26/2017

***

Preraspodjela radnog vremena u udruzi

Preraspodjela radnog vremena jedan je od izuzetaka ograničenja trajanja radnog vremena predviđenog Zakonom o radu. Radi toga ovaj institut svoju praktičnu primjenu može naći i prilikom organizacije radnog vremena u udrugama.

Pojam preraspodjele radnog vremena
Sukladno zakonskim odredbama, kada narav posla to zahtijeva, puno, ili nepuno radno vrijeme može preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog, ili nepunog radnog vremena. Važno je istaknuti kako pri tome prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog, ili nepunog radnog vremena.

Određivanje preraspodjele
Preraspodjelu radnog vremena određuje udruga kao poslodavac. Preraspodjela radnog vremena mora biti određena unaprijed, nikako naknadno, jer je to protuzakonito i dovodi do prekršajnog kažnjavanja poslodavca.

Poslodavac, znači i udruga, može donijeti odluku o preraspodjeli radnog vremena samo ako je takva mogućnost unaprijed predviđena ugovorom o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, ili kolektivnim ugovorom. Treba istaknuti kako se odredbe Zakona o preraspodjeli radnog vremena primjenjuju i na pisani ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, ako drukčije nije uređeno posebnim propisom, ili nekim od navedenih izvora radnog prava.

Ostatak teksta autora Bože Prelevića možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 26/2017. 

*****

Kako newsletterom privući donacije?

Tekst naše autorice Davorke Lončar donosi devet korisnih savjeta kako newsletterom privući donacije.

Newsletteri predstavljaju temelj za mnoge komunikacijske strategije udruge. Pomažu udruzi u izgradnji kvalitetnijih odnosa sa sadašnjim i potencijalnim donatorima i informiraju ih o njezinim projektima,  programima, aktivnostima i uspjesima.

Izvrsna su tehnika kojom se može privući pažnja donatora i služe postizanju vrlo bitnih ciljeva.

Jedan su od načina da ostanete u kontaktu s donatorima i dobar su podsjetnik na udrugu i njezinu misiju. Newsletter pruža i mogućnost da informirate donatore o vašim ciljevima i svrsi.

Da bi newsletter postigao efekt tj. da bi ga primatelji stvarno i pročitali potrebno ga je kvalitetno dizajnirati. To se odnosi na njegov sadržaj i grafički dizajn.

Kako dakle, kreirati newsletter koji će privući pažnju? 
Osnovne smjernice za  kreiranje učinkovitog newslettera bile bi slijedeće:

1. Napravite plan
2.  U fokusu su donatori
3. Posebnu pažnju posvetite naslovu
4. O čemu sve  pisati
5.  Kreirajte  vizualne prezentacije (grafike, fotografije, video)
6.  Koliko često slati newsletter
7. Kod e-newslettera prioritet dajte mobilnom dizajnu
8. Omogućite dijeljenje sadržaja e-newslettera na društvenim mrežama
9. Dodajte  opciju pretplate na e-newsletter  na web stranice ili blog udruge 

Pojašnjenje za svaku od navedenih točki pronađite u ostatku teksta u novom broju časopisa Udruga.hr.

*****

Novi Opći porezni zakon

Od 1. siječnja 2017. na snazi su odredbe novog Općeg poreznog zakona (u nastavku: OPZ), kao temeljnog propisa porezne reforme. Novine u OPZ-u svakako se na neposredan, ili posredan način odražavaju i na rad udruga.

Porezna tajna
U novim odredbama OPZ-a o poreznoj tajni brisano je upućivanje na odredbe drugih propisa o ovoj materiji. Osim toga, u novom OPZ-u je u odnosu na stari OPZ izmijenjena odredba o objavi popisa dospjelih, a neplaćenih dugova, na način da će se ovi podaci objavljivati jedanput godišnje.

Obvezujuća mišljenja
U novi OPZ unesene su odredbe kojima se određuju područja za koja se može zatražiti obvezujuće mišljenje Porezne uprave.

Dostava poreznog akta
Kod dostave poreznih akata sada je sudioniku poreznog postupka omogućeno dokazati suprotnu činjenicu, odnosno da navedeni porezni akt nikada nije primio. Sukladno OPZ-u, smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od petnaest dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave, osim ako sudionik dokaže da iz opravdanih razloga nije mogao primiti porezni akt.

Podaci koji se prikupljaju od poreznih obveznika
Novinu predstavlja odredba prema kojoj je Poreznoj upravi dana ovlast da prikuplja i dobiva podatke koji se ne odnose samo na poslovne knjige i evidencije (uglavnom knjigovodstvene) nego i na ostale podatke, kao što su mrežni podaci, podaci na internetu te pohranjeni računalni podaci, bez obzira gdje se podaci nalaze.

Ostatak teksta našeg autora Bože Prelevića možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 26/2017.

***** 

Upravljanje promjenama

U tekstu našeg autora Bernarda Iljazovića govori se o tome kako se udruge moraju prilagođavati novonastalim prilikama kako bi udovoljile uvjetima okruženja u kojemu egzistiraju. No, prije nego se krene u kompleksan i nepredvidljiv proces promjene management organizacije treba razmotriti nekoliko ključnih pitanja:
zbog čega bi promjena koristila organizaciji
kako motivirati zaposlenike na promjenu
kako prevladati moguće otpore te
kako upravljati procesom promjene osiguravajući potporu svih zaposlenika

S obzirom na veliki broj eksternih i internih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat promjene management većine organizacija za uspješno upravljanje procesom prolazi kroz ciklus organizacijske promjene koji se sastoji od pet glavnih faza:
zajednička referenca – osvijestiti
pripravnost – stvoriti spremnost
organiziranje – detaljno planiranje
implementacija – razvoj sposobnosti
konsolidacija – institucionalizacija promjene

Redoslijed prolaska kroz faze važan je za uspješnost procesa promjene  i stoga ih nije preporučljivo preskakati, pojednostavljivati, odnosno stvarati prečace ili oslanjati se na implementaciju odozgo prema dolje.

Nužnost promjena
Pokretači promjena koji iniciraju management organizacije na donošenje odluke o nužnosti pokretanja procesa promjene mogu biti sljedeći:

pojavila se značajna prilika koja bi organizaciji mogla omogućiti da postane predvodnik u svojoj djelatnosti ako izvrši određene korekcije u pojedinim segmentima poslovanja

povećana konkurencija sličnih organizacija zahtijeva repozicioniranje vaše organizacije

spajanje s drugom organizacijom u obliku preuzimanja ili partnerstva

reakcija na negativni publicitet u medijskom prostoru

promjene u donatorskim ili vladinim politikama

gospodarska recesija uz smanjenje financijskih sredstava direktno dovodi do povećane konkurencije različitih organizacija za sredstvima

Pokretače promjena u organizaciji neće apsorbirati svi na isti način najčešće zbog pristupa različitim vrstama podataka, različitim perspektivama odnosno razlikama u analizi trenutne situacije.

Za management pokretači promjena su pretežito eksternog karaktera (promjena vladine, donatorske politike) dok su za zaposlenike većinom internog karaktera (radni uvjeti, materijalna prava, stručni razvoj, odnosi sa suradnicima).

Ulaganje određenog vremena kako bi se razumjeli stvarni pokretači promjena, stvoriti će pozitivne efekte u kasnijim fazama procesa, stoga iako vam to može djelovati kao gubitak dragocjenog vremena, obratite na to pažnju jer će vam se isplatiti.

Kako bi management mogao krenuti u realizaciju kreiranja zajedničkih referentnih točaka, potrebno je uskladiti koliko god je moguće organizacijske pokretače promjena s pokretačima promjena zaposlenika.

***** 

Kako osmisliti i organizirati seminar?

Zaključili ste da imate znanja i iskustava koja biste mogli i morali prenijeti svojim članovima, a i onima koji nisu vaši članovi?

To je svakako dobra ideja. Svaki seminar je prilika za mnoge dobre stvari. Osim povećanja prihoda udruge, tu su još i povezivanje s članovima, privlačenje novih članova, povećanje prisutnosti u medijima, podizanje ugleda udruge u stručnim krugovima i naposljetku, ugodno druženje uz razmjenu ideja i informacija.

Pravni aspekti organiziranja seminara
Najprije provjerite što vam piše u statutu udruge, možete li se uopće baviti tom djelatnošću. Negdje u vašem statutu bi trebalo pisati da se ciljevi udruge ostvaruju između ostalog i organiziranjem stručnih savjetovanja, seminara, predavanja i skupova sa svrhom međusobnog obavješćivanja i razmjene iskustava. Nemate li takav navod u statutu, bilo bi dobro unijeti ga. Pretplatnici ovog časopisa imaju pravo na besplatno savjetovanje kod uredništva pa ih možete i za ovo pitati.

Nikako nemojte zanemariti pravne aspekte organiziranja seminara, smijete li polaznicima ponuditi ručak i osvježenja kao i kakav će utjecaj povećani prihod imati na vođenje financija i računovodstvene izvještaje koje morate pripremati. Te teme se u ovom časopisu redovito obrađuju i uvijek ćete naći trenutno važeće informacije tako da ih u ovom tekstu nećemo obrađivati.

Koje su teme i tko to već radi
Odredite teme i područja koja želite ponuditi. Sjednite u timu i popišite teme koje bi bile od interesa za vaše članove. Pustite mašti na volju, nabrojite sve čega se sjetite, sve što biste vi voljeli da vam netko objasni, sve što ste načuli da bi nekoga zanimalo.

Zatim pretražite internet i ostale dostupne izvore i pogledajte tko još nudi nešto slično. U većini slučajeva, netko već nudi. Analizirajte sve – tko što organizira, koliko često i gdje, kako su koncipirani ti seminari, tko su im predavači, kolika je kotizacija, što kažu sudionici, zadovoljni i oni drugi.

Ostanete li nakon ovakve analize i dalje pri stavu da trebate i vi organizirati seminare, osmislite odmah cijeli niz predavanja, seminara, radionica, okruglih stolova, možda i tele-seminara i učenja preko weba. Šteta je ulagati napore za samo jedan seminar.

Što kažu vaši članovi?
Pošaljite upitnik svojim članovima s prijedlozima ideja za seminare i radionice i tražite ih da iskažu svoj interes te nadopune sve što smatraju potrebnim.

Međutim, kod analize i tumačenja onog što tim anketama povratno dobijete budite oprezni. Dobit ćete možda postotno malo odgovora, ali to ne znači da ljudi nisu zainteresirani za seminare, ako biste im ponudili neki. Jednostavno su previdjeli vaš e-mail, zagubio im se u moru drugih, ili su ga vidjeli, ali su mislili odgovoriti kasnije pa zaboravili, ili su vidjeli, ali im se nije dalo ispunjavati upitnik.

Isto tako, neki će vam se oduševljeno javiti, glasati za sve predložene teme, no nikad neće doći na vaš seminar. Imali su dobre namjere, ali ništa više od toga. Nadalje, može se dogoditi da se pokaže kako tema koja je dobila najviše glasova, ljudima ipak nije toliko interesantna. Ili im jest zanimljiva, ali nisu spremni sami platiti kotizaciju, a ne mogu to tražiti od firme u kojoj rade.

Tako da su rezultati ankete koju ste proveli među svojim članovima samo dašak nečega što ćete tek kasnije moći definirati. Ipak, korisno je provesti ovakvu anketu iz još jednog razloga.

Ljudima ćete tako najaviti da se nešto sprema i zainteresirati ih za cijelu priču. Kad nakon toga stigne i poziv za neki konkretni seminar, reći će aha, to je ono što su me pitali, ipak se znači nešto pokrenulo. A vi ste im, kao organizator, jedan korak bliži od drugih.

*****

Udruge štede javni novac

U novoj kolumni našeg autora Antuna Zorislava Petrovića govori se o tome kako udruge zapravo štede javni novac.

U dijelu javnosti se unazad dvije godine stalno diže galama o tome kako udruge troše novac poreznih obveznika, sjajno žive od toga i slične besmislice. Najbolje od svega je da se ta graja diže mimo korištenja ikakvih argumenata, već se u najboljem slučaju izvuče nekakav kumulativni podatak koji bi trebao pokazati kako udruge gutaju ogroman novac.

Primjerice, prošle godine se baratalo podatkom da jedna od najstarijih i najviđenijih udruga ima proračun od nekoliko milijuna kuna, a od građana su dobile jedva desetak tisuća kuna donacija. Taj argument je trebao dokazati da su udruge paraziti kojima novac pada s neba, no autori takvih izjava, naravno, nikad nisu niti pokušali osmisliti i napraviti nekakav projekt i prijaviti ga na natječaj. Može se, naravno, raspravljati o tome kakvi su kriteriji pojedinih natječaj i dovoditi u pitanje vrijedi li, primjerice, zagovaračka kampanja za zaštitu neke biljke ili životinje, odnosno kampanja zagovaranja uvođenja dvostrukog prava glasa za pripadnike manjina x ili y novca.

Međutim, kod ozbiljnih donatora, kao što je Europska unija, kriteriji postoje, javni su i svatko se može okušati u dobivanju sredstava za realizaciju nekog projekta koji smatra bitnim, a koji se uklapa u objavljeni poziv. No, to ipak iziskuje nekakvo znanje, iskustvo i vrijeme, koje tzv. pljuvači ne žele potrošiti da bi uzeli taj, navodno, tako lako dostupan novac.

Istina je da se u mnogim jedinicama lokalne samouprave, koje godišnje podijele nekoliko stotina milijuna kuna udrugama, za dio sredstava praktički unaprijed znaju korisnici i to je apsolutno u redu. Nekakva kulturno-umjetnička društva ili sportski klubovi koji ljudima u nekoj manjoj općini predstavljaju značajan sadržaj svakako zaslužuju imati garantirana sredstva jer je njihova aktivnost lako mjerljiva, a i bitna ljudima koji na tom području žive. No, na području kulture ili nekakvih ljudskih prava, gdje je daleko teže izmjeriti koliko je značajna neka izložba ili predavanje teško razumljivo slabo obrazovanim sugrađanima, stvari su ipak nešto složenije. 

*****

GORDAN BOSANAC, Centar za mirovne studije: Cilj je promicanje mirotvorstva

Centar je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam

Godinama zagovaramo uvođenje mirovnog obrazovanja i obrazovanja za demokraciju  u obrazovni sustav

Angažmanom u više udruga uspostavlja se kvalitetnija  suradnju među udrugama. Ograničavanje rada ljudima samo na jednu temu bila bi povreda prava na slobodu udruživanja, mišljenja i izražavanja.

Prisjetimo se nastanka Centra za mirovne studije.
Osnivanje CMS-a bio je  svojevrsni odgovor na ratno stanje u Hrvatskoj ali još više želja za podizanje svijesti i stvaranje kapaciteta društva i institucija da se takvo nasilje više ne ponovi. Na neki način smo udruga proizašla iz domovinskog rata. Naime, Udruga je službeno osnovana 1997. godine iako se inicijalna ideja rodila par godina ranije, inspirirana Volonterskim projektom Pakrac. Taj projekt je pokrenut u jesen 1992. godine pod okriljem UN-a u suradnji s Antiratnom kampanjom Hrvatske. U sklopu projekta domaći i međunarodni volonteri s različitih strana svijeta obnavljali su ratom razrušen i podijeljen Pakrac kroz koji je prolazila crta razgraničenja. Boravak stranih volontera imao je dobar utjecaj na obnovu društvenog života u podijeljenom i razrušenom radu. Kroz obnovu kuća, obnavljalo se i povjerenje. Osnivači CMS-a aktivno su sudjelovali u tom projektu nakon čega su osmislili prve treninge izgradnje mira u Hrvatskoj, MIRamiDE.  Iz tih treninga proizašla je i ideja o osnivanju Centra za mirovne studije i pokretanju Mirovnih studija kao jedne od glavnih aktivnosti CMS-a. Program Mirovnih studija i danas je aktivan.

Koji su osnovni postulati koje CMS promiče?
Centar je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, tj. mirotvorstva, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam. Za naš identitet važno nam je naglasiti da smo mi i mirovna i ljudsko-pravaška organizacija. Promicanje mirotvorstva posebno nam je važno jer ne ide uvijek ruku pod ruku s ljudsko-pravaškim metodama. Sjetimo se, primjerice, nelegalne vojne intervencije na Irak kada su pojedine zapadne Vlade koristile zaštitu ljudskih prava kao argument za vojnu intervenciju. Takav pristup je nama potpuno neprihvatljiv.

Koje programe ste do sada realizirali, a koji su trenutno aktualni?
U 20 godina postojanja CMS je doživio i programske i organizacijske transformacije. Počeli smo primarno kao grass-root organizacija koja se bavi mirovnim obrazovnim programima kroz Mirovne studije i treninge izgradnje mira. Nakon 2000-te, kada su se promjenom vlasti stvorili uvjeti za institucionalne suradnje uključili smo rad na javnim politikama i zagovaranju, a postepeno smo počeli uključivati i druge aktivnosti direktnog rada,  npr. kroz kulturu. Vjerojatno smo danas najprepoznatljiviji po našem radu vezanim uz tražitelje azila i izbjeglice. Ta aktivnost nam je jako važna jer je povezana s ratovima,  pa tako sada radimo s ljudima koji bježe od nekih drugih ratova. Imamo jaku komponentu rada na suzbijanju diskriminacije gdje smo s vremenom krenuli i u pružanje pravne pomoći, ali i dizanje antidiskriminacijskih udružnih tužbi. Naš obrazovni mirovni program je također dobio zagovaračku komponentu. Godinama zagovaramo uvođenje mirovnog obrazovanja i obrazovanja za demokraciju  u obrazovni sustav. Tu su i teme vezane za sigurnost, s  tim da je koncept koji mi zagovaramo ljudska sigurnost. Pratimo rad vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Zadnje dvije godine aktivirali smo program Socio-ekonomska pravda, koji bi trebao odgovoriti na sve veće društvene nejednakosti u Hrvatskoj kroz istraživanja i zagovaranja politika koje omogućuju pravednu raspodjelu društvenih dobara.

Koja je Vaša pozicija unutar CMS-a, odnosno kako vi osobno pridonosite CMS-u?
Član sam Izvršnog odbora, što znači da dio svog vremena posvećujem organizacijskom razvoju udruge. CMS je specifičan po tome da njegujemo horizontalno upravljanje, dakle moć nije koncentrirana u jednoj osobi već se ona dijeli na više osoba unutar Izvršnog odbora. To nas čini dosta drugačijima od ostalih organizacija, ali i zahtjeva više napora prilikom donošenja i usuglašavanja odluka. Izuzev toga vodim program Ljudske sigurnosti, kroz koji pratim rad vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Pratim rad Sabora, Vlade i pojedinih ministarstva kada predlažu zakonska rješenja vezana za ljudska prava, sigurnost i slično. To je ona klasična „watch dog“ uloga organizacije. Predajem kolegij Ljudska sigurnost na Mirovnim studijima. Najavi aktivacije vojnog roka zasigurno će moj program posvetiti puno pažnje i vremena. Budući da imam dosta iskustva u javnom zagovaranju pomažem i drugim programima unutar CMS-a kad se rade zagovaračke kampanje ili akcije. Predstavljam CMS i u nekoliko domaćih i međunarodnih mreža.

***

Financiranje udruga iz javnih izvora

Posljednjih godina udruge su dobile puno veću samostalnost i slobodu te na taj način puno „slobodnije“ funkcioniraju. Novim zakonom ostali su i dalje neki dijelovi nedovoljno obrađeni te se u nekim situacijama različito i postupa, pogotovo tamo gdje to statutom nije dobro objašnjeno. Nedostupnošću podataka i nedorečenošću dolazi i do zlouporaba u korištenju financijskih sredstava a time i do nepovjerenja građana u takve načine financiranja udruga kao i projekte koje provode udruge.  S obzirom da je udrugama potreban financijski izvor kako bi mogle funkcionirati, one to traže iz različitih izvora, a posebno javnih izvora. Vlada je donijela uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Što su to javni izvori
Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine broj 26/2015 – u nastavku teksta: Uredba) propisuje u članku 1. stavku 3. što smatra javnim izvorom:

„Pod javnim izvorima podrazumijevaju se sredstva državnog proračuna, koja uključuju i namjenska sredstva od igara na sreću te sredstva proračuna županija, gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora“

Kada se udrugama dodjeljuju financijska sredstva iz javnih izvora
Navedeno propisuje Uredba u članku 1. st. 4 i 5. u kojima se navodi:

„Ako posebnim propisom nije drugačije određeno odredbe ove Uredbe primjenjuju se kada se udrugama odobravaju financijska sredstva iz javnih izvora za:
-  provedbu programa i projekata kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateškim i planskim dokumentima,
-  provedbu nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom,
-  obavljanje određene javne ovlasti povjerene posebnim zakonom,
-  pružanje socijalne usluge temeljem posebnog propisa,
-  sufinanciranje obveznog doprinosa korisnika financiranja za provedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora,
-  podršku institucionalnom i organizacijskom razvoju udruge,
-  programe ili projekte zapošljavanja,
-
  donacije i sponzorstva i
-  druge oblike i namjene dodjele financijskih sredstava iz javnih izvora.
Odredbe ove Uredbe na odgovarajući način primjenjuju se i kada se udrugama odobravaju nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama“

Što sve Udruga mora ispunjavati koja koristi javne izvore
Udruga mora ispunjavati određene kriterije kako bi koristila javne izvore koji su propisani Uredbom i to:

-  ono što je prvo bitno da je upisana u Registar Udruga i neprofitnih organizacija,
-  u statutu mora imati navedeno obavljanje djelatnosti koje su predmet financiranja
-  ciljevi Udruge ne smiju biti u suprotnosti s Ustavom
-  vrlo je važno napomenuti da Udruga mora uredno ispunjavati obveze iz svih prijašnjih ugovora ukoliko ih je bilo, te da sve financijske obveze mora na vrijeme ispunjavati kao što su doprinosi, porezi i slično
-  protiv osoba koje su ovlaštene za zastupanje udruge ne smije se voditi kazneni postupak ili da je već pravomoćno bio osuđen
-  udruga mora imati dovoljno organiziranih ljudi te ukoliko dođe do većih projekata i mogućnosti dodatnih volontiranja, zapošljavanja umrežavanja te mogućnosti međusobne suradnje i povezanosti s ostalima u provedbi određenog projekta.

*****

Izašao je novi broj časopisa Udruga.hr!

U novom broju razgovarali smo sa Gordanom Bosancem iz Centra za mirovne studije, udruge građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam.

Osim toga u novom broju časopisa očekuje vas niz zanimljivih tema između kojih izdvajamo:

- Autorske naknade - kome se mogu isplatiti i kako se oporezuju od 1.1.2017.
- Kako osmisliti i organizirati seminar
- Može li udruga dati zajam
- Financiranje udruga iz javnih izvora
- Predaja tromjesečnog financijskog izvještaja
- Obračun honorara osobama koje nisu zaposlenici udruge 
- Što udrugama donosi novi opći porezni zakon
- Kako newsletterom privući donacije
- Kako izgleda skraćeni stečajni postupak nad udrugom...

 *****

Zakonske regulative za udruge za zaštitu životinja

Razne udruge za zaštitu životinja udružuju ljude kojima je cilj zaštititi životinje, njihov život i zdravlje, pomoći prilikom zbrinjavanja napuštenih životinja, povratka divljih životinja u prirodu, podizanje svijesti o važnosti životinjskog svijeta te skretanje pozornosti na probleme u zakonskim regulativama za prava životinja.
Udruge za zaštitu životinja moraju poznavati akte koji reguliraju njihov rad te znati svoja prava i dužnosti u okviru brige i zaštite za životinje, ovisno o svom tipu udruge.

Zakon o zaštiti životinja kao glavni akt za zaštitu životinjskog svijeta jedan je od temelja djelovanja udruga za zaštitu životinja neovisno o tome kako te udruge ostvaruju zaštitu.

Navedeni zakon već u svom prvom članku definira svoje ciljeve koji uključuju odgovornost, obveze i dužnosti fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti; način postupanja sa životinjama; uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmrćivanju životinja, držanje životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima, na predstavama i natjecanjima životinja, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama.

U dosadašnjem djelovanju udruge za zaštitu životinja održale su brojne kampanje i akcije kojima su nastojale skrenuti pozornost na patnje životinja u prehrambenoj industriji, laboratorijima, farmama krzna, lovu i ribolovu, industriji zabave te pokušavale informirati širu javnost o problemu napuštanja i zlostavljanja kućnih životinja. Također, bitno je naglasiti kako su upravo udruge česti predlagači  promjena Zakona za zaštitu životinja te inicijatori donošenja raznih podzakonskih akata kojima bi se dodatno osiguralo provođenje samog zakona i bolje djelovanje u praksi.

Ovdje je važno spomenuti i članak 205. Kaznenog zakona u kojem stoji da tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili ju teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama čini kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja te će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Ukoliko to učini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Zakon predviđa za navedeno kazneno djelo i blaži oblik, počinjen iz nemara, odnosno nehaja. Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci. Takva životinja opisana u navedenom članku oduzet će se.

Ostatak teksta možete pročitati u časopisu Udruga.hr broj 2/2017 

****

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za 2016.

Udruga koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je nadležnom tijelu državne uprave, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za poslovnu godinu. Navedeno proizlazi iz članka 6. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 121/2014)  i članka 14. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 31/2015).

Rok za dostavu  izvještaja
Izvještaj se dostavlja u roku 60 dana od isteka poslovne godine, što znači da se za 2016. godinu izvještaj mora dostaviti do 1. ožujka 2017.

Izvještaj se može dostaviti davatelju sredstava i u roku različitom od prije navedenoga, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili aktima.
Izvještaj se može sastavljati i za razdoblja u tijeku poslovne godine ako to zatraži davatelj sredstava.

Obrazac PROR-POT
Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sastavlja se na Obrascu: PROR-POT ako drugim propisima ili aktima nije utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava.
Obrazac: PROR-POT sadrži najmanje sljedeće podatke:
I. Opći podaci:
1. primatelj sredstava
2. davatelj sredstava
3. naziv projekta/programa/ostalo
4. razdoblje izvještavanja
II. Financijski podaci
III. Ostali javni izvori financiranja (projekta/programa/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava podnosi)
IV. Bilješke (o provedenim aktivnostima vezanim uz realizaciju projekta/programa/ostalo, postignutim rezultatima i slično).

Obrazac PROR-POT može se preuzeti na internetskim stranicama ministarstva financija: www.mfin.hr àNeprofitne organizacije à Financijsko izvještavanje à Obrazac PROR-POT

Primjer ispunjenog obrasca možete vidjeti u časopisu Udruga.hr broj 25. 

****

Najčešće marketinške pogreške udruge i kako ih izbjeći

Marketing je jedan od integralnih aspekata svake neprofitne organizacije pa tako i udruge. Kreiranje marketinške strategije i njezina uspješna realizacija za udrugu može biti vrlo zahtjevan zadatak. Kako bi olakšali ovaj posao osvrnuti ćemo se na neke najčešće pogreške kod kreiranja marketinške strategije.
Uobičajeno, pogreške se događaju jer udruzi nedostaje vrijeme, osoblje  ili resursi. Kao i bilo što drugo, marketing traži praksu i upornost kako bi postigli uspjeh. Stoga, koristite svo raspoloživo znanje i iskustvo kako bi maksimizirali učinkovitost vaših napora. Poduzmite sve korake potrebne da bi izbjegli ponavljanje uobičajenih marketinških grešaka. One se mogu vrlo jednostavno izbjeći pažljivim planiranjem marketinške kampanje.
Za početak ćemo navesti neke općenite pogreške pri kreiranju marketinške strategije i odabiru marketinških tehnika, a zatim ćemo se osvrnuti na neke pogreške vezane uz kreiranje promotivnih materijala, marketinšku poruku te online promociju.

Ostatak teksta autorice Davorke Lončar pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25. 

*****

 

Reklama udruge

Rijetko tko se u današnje vrijeme nije susreo s pojmom reklama i uopće njezinim prikazivanjem. To je vrsta komunikacije kojom sponzor reklame ili bilo koja druga fizička ili pravna osoba pokušava uvjeriti u korisnost određenog postupka, obično kupovine proizvoda ili usluge. Kad su u pitanju udruge tada se ta reklama može odnositi i na njezino predstavljanje svrhe i cilja kojim se bavi udruga te je u tom slučaju i vrlo korisna.

Svojom „reklamom“ ako to tako možemo nazvati udruga promiče svoje interese a oni znaju često biti prijeko potrebni za veću masu ljudi. Da bi postigao ovaj cilj autor reklame ili onaj kome je cilj na neki način oglasiti se, služi se svjesnim ili podsvjesnim porukama, odnosno kombinacijom informacije i reklamacije u reklamnoj poruci. Reklamiranje se smatra djelom komunikacijskog sustava i marketinga

Oglašavači se najčešće trude da povećaju interes za reklamirani proizvod njegovim brandiranjem. Slika ili ime proizvoda se ponavlja, zajedno s njegovim poželjnim osobinama, tako da se kod potrošača stvori veza između nekakvog branda i spomenutih osobina.

Jedna od najvažnijih karakteristika reklame je način na koji ona dolazi do potrošača reklamiranog proizvoda ili usluge. U ovu svrhu se koriste: radio-televizije, novine, časopise, video igre, internet, poštanske pošiljke, distribucija letaka i drugi načini.

Pored tvrtki koje reklamiraju svoje komercijalne proizvode i usluge, naručitelji reklama mogu biti: političke stranke interesne grupe, državne i javne ustanove te sve udruge vezane za navedene. Reklame najčešće osmišljavaju reklamne agencije a i svaka udruga može sama osmisliti svoju reklamu ili eventualno nekoga zadužiti za njezino osmišljavanje. Ovdje posebno naglašavamo situaciju reklame udruge - ona svakako nije zabranjena ali mora se povesti računa o razlikama reklame i oglašavanja kad su u pitanju udruge za razliku od trgovačkih društava.

Ostatak teksta autorice Svjetlane Petrušić pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25/2017

*****

Izrada plana nabave udruga za 2017.

U tekstu autora Bože Prelevića, pravnog konzultanta časopisa Udruga.hr, doznajte sve relevantnosti oko Izrade plana nabave za udruge za 2017. godinu

Odmah na početku treba istaknuti kako se obveza izrade plana nabave odnosi samo na one udruge koje su naručitelji prema odredbama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku teksta: Zakon). Udruge koje su naručitelji sukladno odredbama Zakona, moraju izraditi plan nabave za 2017. Znači, u prvom redu je potrebno utvrditi koje su udruge naručitelji prema odredbama Zakona, odnosno obveznici njegove primjene i izrade plana nabave za 2017.

Obveza izrade plana nabave općenito pa i plana nabave za 2017., odnosi se samo na udruge koje su obveznici primjene Zakona. Obveznici primjene Zakona su javni i sektorski naručitelji. Javni i sektorski naručitelji definirani su u odredbama čl. 6. i 7. novog Zakona.

Sukladno odredbama Zakona, javni naručitelji su:
▪ Republika Hrvatska, odnosno državna tijela RH;
▪ jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
▪ tijela javnog prava i;
▪ udruženja koje je osnovalo jedno, ili više od navedenih tijela.

Državna tijela RH su javni naručitelji navedeni u Prilogu I. Zakona, kao i druga središnja tijela državne uprave te njihovi pravni sljednici. Jasno je kako udruge nisu državna tijela RH.

Decentralizirani javni naručitelji su javni naručitelji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela javnog prava, ili njihova udruženja. Tijela javnog prava, sukladno odredbama

Zakona, jesu subjekti koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
▪ imaju pravnu osobnost;
▪ osnovani su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, i;
▪ u iznosu većem od 50 % financira ih javni naručitelj, ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane javnog naručitelja, ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih, ili nadzornih tijela imenovao javni naručitelj.

Znači, i udruga koja kumulativno ispunjava navedene uvjete jest javni naručitelj sukladno odredbama Zakona i obveznik je izrade plana nabave za 2017.
Indikativan popis javnih naručitelja u RH središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave objavljuje na Portalu javne nabave i ažurira prema potrebi.

*****

Mora li udruga voditi računa o sukobu interesa?

U tekstu naše autorice Olge Štajdohar Pađen Mora li i udruga voditi računa o sukobu interesa? autorica se dotakla vrlo osjetljive teme ne tako tipične za NGO sector. O sukobu interesa, korupciji i primanju ili davanju mita obično se govori na nekim visokim razinama pa možda mislite kako vaša mala, neovisna, neprofitna i sasvim sporedna udruga nema ništa s tim. To na žalost nije tako.

Prema Zakonu o udrugama (NN 74/14) u članku 13 navodi se da udruga mora imati statut kojim, između ostalog, određuje i način rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

Sukob interesa u udruzi imate ako se u upravnom (ili nadzornom) odboru nađu dvije osobe koje su zaposlene u istoj organizaciji, a jedna je nadređena drugoj. Oba ta člana odbora mogu biti legitimno izabrana na skupštini i da u cijeloj priči nije bilo nikakve zle namjere, jednostavno članovi skupštine kod glasanja nisu o tome razmišljali i nisu tu činjenicu uzeli u obzir.

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25/2017.

******

Snaga zagovaračkih procesa i kreiranja javnih politika je u udruživanju 

Riječi su to Igora Rogineka, iz udruge ACT Grupa iz intervjua kojega je dao za novi broj časopisa Udruga.hr broj 25.

Kroz 14 godina djelovanja, udruga je poduprla osnivanje 12 organizacija civilnog društva i društvenih poduzeća, sedam regionalnih i nacionalnih mreža te inicirali i pomogli u razvoju više stotina neprofitnih organizacija. Impresivne brojke zaokružuju projekti kojih su proveli više od 140 s više od 450 partnerskih organizacija, a ukupan broj direktnih korisnika ACT Grupe prelazi 74 tisuće!

Vođeni iskustvom akumuliranim u proteklih 14 godina rada prepoznajemo potrebe i probleme, nudimo i primjenjujemo inovativna rješenja za održivi razvoj lokalnih zajednica i dobrobit društva

ACT Grupu vidimo kao ključni resursni centar za razvoj društvenog kapitala u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, vodeći primjer društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i europski primjer dobre prakse društvenog uključivanja i radne integracije

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25.

****

U novom broju očekuje vas niz zanimljivih tema od kojih izdvajamo:

Tema broja je "Godišnji financijski izvještaji udruga u sustavu dvojnog knjigovodstva te u sustavu jednostavnog knjigovodstva"

U okviru marketinga pisali smo kako se udruga može reklamirati i o tome koje su najčešće marketinške pogreške udruge i kako ih izbjeći.

Donosimo i praktične primjere u okviru tema:
- Godišnje izvješće organizatora volontiranja za 2016.
- Paušalno plaćanje poreza na dobit za udruge
- Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola
- Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za 2016
- Izrada plana nabave za 2017.
- Obračuni naknada od 1.1.2017.

Pisali smo i o tome mora li udruga voditi računa o sukobu interesa, koje su udruge obveznici godišnje revizije....i brojim drugim temama.

Pretplatiti se možete na broju telefona 01 49 21 742 i 01 49 21 737 ili kod kolegice Lidije Prskalo u službi pretplate (prskalo.ripup.hr). Svaki pretplatnik na tiskano izdanje ima pravo i na besplatne konzultacije telefonom iz područja rada udruga (računovodstvo, porezi, pravo) i to utorkom i četvrtkom od 8.30 do 13 sati putem posebne telefonske linije samo za Udruga.hr pretplatnike.

Udruga.hr izlazi isključivo u tiskanom obliku 8 puta godišnje, prosječno svakih mjesec i pol dana. Portal www.udruga.hr informativnog je tipa na kojem ćemo objavljivati aktivnosti vezane uz najavu seminara, konferencija, najave tema o kojima ćemo pisati te se na njemu neće nalaziti tekstovi iz tiskanog izdanja.

***** 

Paušalno plaćanje poreza na dobit za neprofitne organizacije – rok prijave do 31.1.2017.

Neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost i po toj su osnovi obveznici plaćanja porez na dobit, mogu od 1. siječnja 2017. godine plaćati poreza na dobit u paušalnom iznosu. Paušalno plaćanja poreza na dobit propisano je čl. 5.b Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16) i čl. 11.a Pravilnika o porezu na dobit (Nar . nov., br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15 i 1/17).

Uvjet je da neprofitna organizacija nije po osnovi gospodarske djelatnosti u prethodnoj godini ostvarila prihode veće od iznosa propisanog za ulazak u sustav PDV-a, što iznosi 230.000,00 kuna, te da neprofitna organizacija ne ostvaruje više od 50% ukupnih prihoda od gospodarske djelatnosti.  

Neprofitna organizacija koja namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja.

Iznimno, taj je rok produljen za 2017. godine do najkasnije 31. siječnja 2017.

Više o navedenoj temi pročitajte na linku

 

 

*****

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Zasnivanje radnog odnosa sa osobama koje imaju određeni stupanj invaliditeta u Republici Hrvatskoj je regulirano sa nekoliko pravnih propisa, kako Zakona, tako i Pravilnika, a prvi po redu važnosti je svakako Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Navedenim se Zakonom štite prava osoba s invaliditetom, te se potiče njihovo zapošljavanje i samozapošljavanje i to na osnovi obveznih kvota propisanih tim Zakonom te na osnovi prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima koje poslodavci moraju poštovati.

Zakonom se propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, te se uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba Zakona.

Ostatak teksta autorice Marije Butković pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24/2016.

****

 

U članku Krešimira Vranara Godišnji popis imovine i obveza (inventura) kod udruga autor se osvrnuo na obveze koje svaka udruga mora provesti krajem poslovne godine, odnosno zabilježiti stanja na dan 31. prosinca tekuće poslovne godine.

Udruge i druge neprofitne organizacije na početku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.

Iznimno, neprofitne organizacije koji obavljaju knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine (čl. 19. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija).

Također, svaki porezni obveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti na početku poslovanja, a takav popis se mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji popis (čl. 56. st. 13. Općeg poreznog zakona).

Godišnjim popisom utvrđene inventurne (popisne) razlike treba evidentirati u poslovnim knjigama. Provođenjem inventure kontrolira se i ispravnost provedenih knjiženja u poslovnim knjigama, a sve u cilju kvalitetnije pripreme i izrade godišnjih financijskih izvještaja.

Ostatak teksta pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24.

*****

Iz kolumne našeg autora i suradnika Zorislava Antuna Petrovića izdvajamo...

Udruge čine društvo doslovce bogatijim

Ugledni politolog dokazao je na primjeru Italije da postojanje aktivnog civilnog društva povećava društveni kapital a najkonkretnija posljedica toga je rast blagostanja.

U svojoj briljantnoj knjizi "Kako učiniti demokraciju djelotvornom: civilne tradicije u modernoj Italiji" ugledni američki politolog s Harvarda Robert Putnam detaljno je analizirao posljedice reforme javne uprave u Italiji provedene 1970. Talijanska Vlada je konačno prihvatila dugo zanemarivanu ustavnu odredbu o prijenosu dijela ovlasti na regije, tako da je krenula izgradnja novih demokratskih institucija diljem Italije, od Lombardije i Pijemonta na sjeveru do Kalabrije i Sicilije na krajnjem jugu zemlje. Putnam je tu uvidio priliku za provođenje desetljetnog sustavnog istraživanja o razvoju institucija i njihovom prilagođavanju i, naravno, utjecaju na okolinu u kojoj djeluju. Rezultate je objavio 1993. godine u ovoj doista fascinantnoj knjizi, a najkraće bi se mogli svesti u slijedeću rečenicu: što je civilno društvo razvijenije to su institucije djelotvornije i regija bogatija...

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24

*****

Drage čitateljice i čitatelji,

ulazimo u četvrtu godinu redovnog izlaženja, uvjereni smo da ćemo biti skupa i tijekom iduće 2017. Godine I u idućoj godini časopis Udruga.hr izlazit će osam puta godišnje, te neće biti u prodaji na kioscima, niti se neće moći kupiti pojedinačno, već isključivo putem pretplate u tiskanom obliku. Aktivni smo i na našoj web stranici te na svim društvenim mrežama, hvala što nas pratite i pišete komentare. Pisat ćemo, kao i do sada, pozitivno i motivirajuće, voditi vas savjetom kako da unaprijedite

svoje poslovanje, ohrabriti one koji razmišljaju pokrenuti vlastitu udrugu, tekstove ćemo bazirati na znanju, praksi i iskustvu u suradnji s najboljim autorima-hrvatskim stručnjacima i poslovnim konzultantima iz područja poslovanja udruga. Kao takav poslovni medij, časopis Udruga.hr je jedinstven, prepoznat i cijenjen na tržištu. I dalje ćemo biti stručni, zanimljivi i korisni s mnoštvom edukativnih tekstova, seminara i konferencija.

Svakom pretplatniku časopisa Udruga.hr i tijekom iduće godine bit će na raspolaganju pravni i ekonomski konzultanti, kojima se putem telefona, u posebno predviđeno vrijeme možete obratiti u vezi svojih dilema iz područja prava, financija, jednostavnog knjigovodstva i radnih odnosa, a vezano uz poslovanje udruga. Naša telefonska konzultantska služba aktivna je već gotovo petnaest godina, konzultanti dnevno odgovore na više od dvjesto telefonskih upita pretplatnika izdanja naše medijske grupacije. Također, ukoliko obnovite pretplatu za iduću godinu poklonit ćemo vam DVD s arhivom svih brojeva časopisa Udruga.hr iz 2014., 2015. i 2016. godine i stolni kalendar za 2017, a svaki pretplatnik koji to želi može zatražiti besplatni program za vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Svi Vaši prijedlozi za poboljšanje časopisa Udruga.hr dobro su došli i sa radošću ćemo ih razmotriti. Novi broj časopisa Udruga.hr izlazi 31.1.2017.

Srdačno Vas pozdravljamo i želimo svako dobro za nadolazeće blagdane, Vama i Vašim obiteljima!

Uredništvo časopisa Udruga.hr

 

******

IZ NOVOG BROJA IZDVAJAMO

-       Intervju sa Ksenijom Sanjković, predsjednicom Hrvatskog aktuarskog društva
-       Novi obračuni autorskih naknada od 1.1.2017. te njihova isplata
-       Neke od pogrešaka kod udruga uočene prilikom poreznog nadzora
-       Primjer izrade složenijeg financijskog plana
-       Godišnji popis imovine i obveza kod udruga
-       Koje udruge moraju postati obveznici PDV-a za 2017. godinu
-       Kontrola privremene nesposobnosti za rad radnika udruge
-       Prijenos ugovora o radu radnika udruge
-       Odgovornost za štetu udruge i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge
-       O pravnom uređenju rada stranaca iz perspektive udruga
-       Prijava tražbine udruge u stečajnom postupku
-       Udruge za lov i zakonske regulative držanja oružja
-       Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Očekuju vas i nove kolumne naših autora Zorislava Antuna Petrovića i Anđelka Brezovnjačkog.

Kako se postaviti i prihvatiti nove generacije koje dolaze i kako udruge i njih pripremiti na suživot, da li je mirovolontiranje budućnost volonterstva, kako bi udruga trebala nastupiti u javnosti... i još mnogo zanimljivih tema.

 

*****

 

Radionica
JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO ZA UDRUGE U PRAKSI

 (promo)

************

Pazite kakvo knjigovodstvo vodite

U posljednje vrijeme dosta knjigovodstvenih servisa počelo se baviti vođenjem poslovnih knjiga udruga, no morate biti svjesni da novčanu kaznu za pogrešno vođenje poslovnih knjiga neće platiti knjigovodstveni servis, već udruga i njen zakonski predstavnik!

Kako najlakše provjeriti knjigovodstveni servis, prikazujemo kroz nekoliko jednostavnih koraka o u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr
Časopis možete kupiti narudžbom na pretplata@udruga.hr

***********

 

EU fondovi i udruge

Kako napisati uspješnu projektnu aplikaciju za udrugu u 10 koraka
Prijaviti projekt ne možemo bez dobre pripreme i razrade projektne ideje koja će se uspješno provesti. Kako bi detaljiziranje projektnih elemenata polučilo uspjeh, vaša udruga mora biti u stanju vrlo konkretno odgovoriti na nekoliko esencijalnih pitanja.
Više u toj temi u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr

**************

U novom broju donosimo  intervju sa Lidijom Pavić - Rogošić, direktoricom ODRAZ-a.

Tema broja - Ugostiteljstvo i udruge posvećena je novom Zakonu. 

Donosimo 20 pitanja i odgovora iz područja usklađivanje statuta udruge s Zakonom, a kako promovirati udrugu elektronskim putem pročitajte u temi "PR udruge putem elektronske pošte".

Neke od ostalih tema o kojima smo pisali:
- Punomoć kod Udruga
- EU FONDOVI - Kako napisati projektnu aplikaciju
- Volontiranje maloljetnih osoba
- Stečaj udruge prema novom Stečajnom zakonu
- Pisani odgovori na pitanja pretplatnika časopisa

 

 

O časopisu Udruga.hr 

Izlazi 8 brojeva godišnje (tiskano izdanje), časopis se ne prodaje pojedinačno, niti se ne može kupiti na kioscima. Cijena godišnje pretplate s PDV-om iznosi 295,00 kn. U cijenu godišnje pretplate, osim osam brojeva tiskanog izdanja časopisa, uračunate su i telefonske konzultacije s našim stručnjacima za rad udruga i to iz područja poreza, radnih odnosa i prava u poslovanju udruga. Savjete možete koristiti dva puta tjedno, utorkom od 8.30 do 13 sati i četvrtkom od 11 do 15.30 sati putem posebnog broja telefona koji je objavljen u časopisu Udruga.hr. U cijenu pretplate uračunata je i besplatna dostava na vašu poštansku adresu te DVD s arhivom svih brojeva časopisa Udruga.hr iz 2014. godine.

PRETPLATITI SE MOŽETE PUTEM OVOG LINKA: www.udruga.hr/pretplata/

Iz novog broja časopisa Udruga.hr izdvajamo:

Obzirom na veliki broj upita neprofitnih organizacija, pa tako i nekih udruga, koje su od početka ove godine postale za gospodarsku djelatnost obveznice poreza na dobit, Ministarstvo financija je u svojoj Uputi dalo tumačenje o načinu računovodstvenog praćenja gospodarske djelatnosti takvih neprofitnih organizacija.

Više o detaljima Upute, pročitajte u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr.

Časopis se ne može kupiti pojedinačno, niti na kioscima,već putem narudžbenice...

Također na raspolaganju su vam naši porezni i pravni stručnjaci putem telefona za sva vaša pitanja i nedoumice iz područja rada udruga (porezi, pravo, radni odnosi).

Besplatni programa za vođenje jednostavnog knjigovodstva!

Svaki pretplatnik za 2015. godinu na časopis „Udruga.hr“ stjeće pravo korištenja besplatnog programa za vođenja knjiga za jednostavno knjigovodstvo udruga za 2015 godinu. To su sljedeće knjige:

-          Knjiga primitaka i izdataka;

-          Knjiga blagajne;

-          Knjiga ulaznih računa;

-          Knjiga izlaznih računa;

-          Popis dugotrajne nefinancijske imovine.

 

Tko može voditi jednostavno knjigovodstvo

Podsjećamo da udruga koja ima vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manju od 230.000,00 kuna na razini godine i godišnje prihode uzastopno u prethodne tri godine manje od 230.000,00 kuna na razini godine, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje financijskih izvještaja. To znači da udruga može voditi u 2015. godini jednostavno knjigovodstvo umjesto dvojnog knjigovodstva ako u 2012., 2013. i 2014. NIJE niti u jednoj od tih godina imala prihode veće od 230.000,00 kuna niti imovinu čija je vrijednost bila veća od 230.000,00 kune. Udruge osnovane nakon 1. siječnja 2013.g. dužne su voditi dvojno knjigovodstvo prve tri godine od osnivanja bez obzira na vrijednost imovine i ostvarene prihode.

 

Kako do programa za vođenje jednostavnog knjigovodsta

Ako želite da pošaljemo program za vođenje jednostavnog knjigovodstva molim da nam našu e-mail adresu: info@udruga.hr pošaljete sljedeće podatke:

 

PODACI O PRETPLATNIKU

Naziv/ime pretplatnika:

Pretplatnički PIN:

 

PODACI O UDRUZI ZA KOJU ĆE SE VODITI JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO

Naziv udruge:

Adresa:

Mjesto:

OIB:

RNO broj:

Šifra djelatnosti:


Prijava za newsletter

Prvi broj časopisa Udruga.hr