Tražilica

Pravila

Samo se riječi s 2 ili više znakova prihvaćaju Maks. 200 znakova Razmak se koristi za razdvajanje riječi, navodnici ("") se mogu koristiti za pretraživanje cijelog unesenog pojma (tada pretraživanje nije indeksirano) AND, OR i NOT su prefiksi i nadglašavaju zadane operatore +/|/- predstavlja AND, OR i NOT kao operatore. Sve tražene riječi se pretvaraju u mala slova (lowercase).

Pitali ste nas....

Financijski plan udruga izrađuje se sukladno Pravilniku o sustavi financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvještavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018., koji se mora donijeti do 31.12.2018.

Tko mora, a tko ne mora izrađivati financijski plan i ostale obveze udruga vezano uz izradu financijskog plana, čitajte u novom broju časopisa Udruga.hr.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

***

Udruga je primila tijekom 2017. godine veliku pozajmicu. Udruga vodi jednostavno knjigovodstvo. Prema uputama u časopisu Udruga.hr pozajmicu smo prikazali kao primitak u Knjizi primitaka i izdataka. S tom pozajmicom u 2017. godini imamo primitke veće od 230.000 kn. Bez pozajmice drugi primici su manji od 230.000 kn. Moramo li u 2018. prijeći na vođenje dvojnog knjigovodstva?

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udrug...a.hr A.O. iz Varaždina, odgovor su dali porezni i pravni konzultanti časopisa.


Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

***

Člana udruge koji nije zaposlen u udruzi poslali bismo na tečaj. Tečaj je dosta skup ali su ta znanja potrebna u radu naše udruge. Može li se neoporezivo platiti navedeni tečaj članu udruge?

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr O.S. iz Dubrovnika, odgovor su dali porezni i pravni konzultanti časopisa Udruga.hr.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

****

Jeste li znali da...

udruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti, organizirati putovanje (paket-aranžmane i izlet) isključivo za svoje članove, s tim da paket-aranžman može trajati do dva dana uključujući najviše jedno noćenje...

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rj...ešavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

Pravo udruge na informiranost

Pravo na pristup informacijama zajamčeno je već samim Ustavom RH koji u čl. 38. navodi da se jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranučenjem u svakom pojednom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

****

Jeste li znali da udruga koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izraditi godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu za 2018. godinu.

Više o temi pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 31/2017.

****

Upit pretplatnika odnosi se na PDV. Naime, zanima ih da li je istina da udruga koja je obveznik PDV-a ne mora plaćati PDV prema izdanim računima već može prema naplaćenim računima? 

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr O.P. iz Biograda, odgovor su dali porezni i pravni konzultanti časopisa.

****

Jeste li znali da... stopa godišnjeg poreza na dobit za neprofitne organizacije koje su prijavile gospodarsku djelatnost, smanjena je s 20% na 18%, tj. ako ima godišnje prihode manje od 3 milijuna kuna na 12%.
Više o toj temi pisali smo u časopisu Udruga.hr broj 30/2017.

****

Jeste li znali da je obveza svake udruge da od 1.9.2017. imaju usklađene evidencije o radnom vremenu s odredbama novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, čiji primjer dajemo u okviru članka u rujanskom broju časopisa Udruga.hr

****


Banka i obveza izdavanja računa udruzi

Na pitanje pretplatnika E.A. o obračunu i naplati određene bankarske usluge i izdavanju računa za istu, za koju banka tvrdi da nema zakonskih osnova izdavati, odgovor je dala konzultantska služba časopisa Udruga.hr.

Odgovor pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 30.

****

Potpisivanje ugovora o cesiji

Na upit pretplatnika o potpisivanju ugovora o cesiji, odnosno, nesigurnosti oko toga hoće li cesus (dužnik) pristati potpisati navedeni ugovor, dali smo odgovor na časopisu Udruga.hr broj 30.

Odgovor na to i još više različitih upita svakodnevno odgovara konzultantska služba časopisa Udruga.hr koja na dnevnoj obradi oko 200 upita pretplatnika.

*****

Udruga kao zakupnik poslovnog prostora

Tema je o kojoj smo pisali u rujanskom broju časopisa Udruga.hr. Udruge u potrazi za idealnim poslovnim prostorom koji bi odgovarao njihovim potrebama nerijetko stupaju u ugovorne odnose kao zakupci poslovnih prostora. Kako sastaviti ugovor o zakupu poslovnog prostora, koje su obveze udruge kao zakupnika, te obveze zakupodavca, pročitajte u ovom članku.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje za navedenu tematiku, već četvrtu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

*****

Prijeboj s članarinom
Našoj udruzi član udruge je prodao svoje staro računalo koji je njegova privatna imovina. Nama taj član duguje u istom iznosu članarinu. Može li udruga sa svojim članom izvršiti kompenzaciju (prijeboj)?
U članku 195. Zakon o obveznim odnosima, propisano je da dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako...

Odgovor potražite u novom broju časopisa Udruga.hr broj 30.

Rad umirovljenika u udruzi
Na mail adresu časopisa Udruga.hr stiglo je i pitanje o zapošljavanju umirovljenika na ugovor o radu.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u članku  99. propisuje da se umirovljeniku koji se zaposli...

Odgovor potražite u novom broju časopisa Udruga.hr broj 30.

*****

Banka je obavila našoj udruzi određenu bankarsku uslugu i za to obračunala proviziju. Međutim, banka nam za tu proviziju ne želi izdati račun i tvrdi da nije obvezna zakonski to učiniti. Je li banka u pravu?

Pitanje nam je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr E.A. iz Zagreba, odgovor su dali su dali naši konzultanti, specijalisti za rad udruga u novom rujanskom broju časopisa.

Ukoliko i vi imate stručni upit, već četvrtu godinu na raspolaganju su vam naši ...porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Više o načinu korištenja stručnog call centra na linku:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

Razlozi zabrane djelovanja udruge
Jeste li znali da se može u pojedinim situacijama udrugama zabraniti rad ako npr. udruga obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima utvrđenim statutom?

Ostale razloge zabrane rada udrugama pronađite u novom broju časopisa Udruga.hr broj 30.

*****

 

Porez na smještaj u inozemstvu

Jedno od čestih pitanja pretplatnika na časopis Udruga.hr jeste i ono o službenim putovanjima u inozemstvo, odnosno, smještaja u inozemstvu. Udrugama nije jasno da li se treba obračunati i platiti porez s obzirom na porezno ustrojstvo udruge - bila ona obveznik PDV-a ili ne.

Usluga se oporezuje samo u zemlji gdje se nalazi nekretnina, odnosno, hotel u kojemu je osoba odsjela, a s obzirom da se nalazi u inozemstvu, ne obračunava se PDV u Hrvatskoj.

***

 

Fiskalizacija računa
Dosta upita stiglo je u našu konzultantsku službu oko teme fiskalizacije računa. Najviše vas je zanimalo koje udruge moraju to raditi i mijenja li se nešto nakon 1. srpnja 2017.

Udruge su obvezne izdavati račune putem fiskalne blagajne samo ako plaćaju porez na dobit, a račune naplaćuju putem gotovine ili kartica. Račune koji se ne odnose na gospodarsku djelatnost (npr. članarine) udruga ne fiskalizira.

Detaljnije pojašnjenje možete dobiti putem besplatne telefonske konzultantske službe koja stoji na raspolaganju svim pretplatnicima časopisa Udruga.hr.

*****

 

Evidencija o kretanju vozila u vlasništvu udruge
Udruga ima u svom vlasništvu automobil i koristi ga isključivo za službene svrhe. Mora li se voditi kakva evidencija?

Ako udruga ima automobil u svom vlasništvu i koristi ga isključivo za službene potrebe udruge, obavezna je voditi odgovarajuću evidenciju o kretanju vozila...

U časopisu Udruga.hr broj 28 objavljen je primjer izgleda evidencije...

***** 

 

Organiziranje tombole od strane udruge
Predviđeno je da udruga sa sjedištem u RH može jednokratno, jedanput godišnje, prirediti tombolu radi prikupljanja sredstava za financiranje djelatnosti koje su određene općim aktima udruge. Detaljnije o tome pisali smo u našem časopisu br. 4/2014 u članku „Priređivanje tombole od strane udruge“.

Razlozi za zabranu djelovanja udruge
Člankom 35. Zakona o udrugama propisano da će se djelovanje udruge zabraniti:
1.  ako udruga svojim djelova­njem nasilno ugrožava demokratski ustavni poredak, te neovisnost, jedinstvenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
2. ako je usmjereno na druge aktivnosti koje su zabra­njene Ustavom ili zakonom,
3. ako udruga obav­lja djelatnosti koje nisu u skladu s ci­ljevima utvrđenim statutom...

Ostatak odgovora pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 28/2017

****

 Isplata regresa
… ako se prigodna nagrada (regres, uskrsnica, božićnica i sl.) isplaćuje radniku udruge koji je radio tijekom godine kod drugog poslodavca (ili više poslodavaca), radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade sadašnjem poslodavcu (udruzi) podnijeti pisanu izjavu o ostvarenom primitku...

Prijava gospodarske djelatnosti
Upit je stigao od udruge koja će početi obavljati gospodarsku djelatnost (iznajmljivanje prostora).
Gospodarska djelatnost možete se početi obavljati ako je navedena u statutu udruge. U roku od 8 dana od početka obavljanja gospodarske djelatnosti udruga mora tu činjenicu prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem obrasca koji se zove „Prijava činjenica bitnih za oporezivanje“.

Ostatak odgovora pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 28/2017.

***** 

 

Razlikovanje loko-vožnje i naknade za prijevoz s posla i na posao
Većinom se smatra da je naknada za prijevoz s posla i na posao isto što i loko vožnja, ali zapravo radi se o dva potpuno različita pojma.
Tko ima pravo na spomenute naknade? Samo osobe koje su zaposlene u neprofitnoj organizaciji.

Naknada za prijevoz s posla na posao
Zakon o radu ne propisuje pravo radnika na naknadu već ono može biti regulirano odlukom poslodavca, ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, koji bi trebali definirati sljedeće:
1. dokumente kojima zaposlenik dokazuje troškove prijevoza
2. način isplate
3. minimalnu udaljenost mjesta stanovanja do neprofitne organizacije i dr.

Loko vožnja
Smatra se upotreba privatnog automobila u službene svrhe - gradska vožnja do 30km od sjedišta neprofitne organizacije koju zaposlenik koristi kako bi obavio poslove vezano uz neprofitnu organizaciju.

Kod korištenja loko vožnje, zaposlenik je dužan voditi evidenciju na propisanom obrascu koji sadrži sljedeće podatke:
1. osnovni podaci (ime i prezime zaposlenika, marka i registracija vozila);
2. datum i vrijeme;
3. početnu i završnu kilometražu;
4. broj prijeđenih kilometara;
5. odredište;
6. svrha.

***** 

Godišnji odmori
U našu konzultantsku službu pristiglo je više pitanja oko godišnjih odmora radnika udruge

do kada se mora iskoristiti godišnji odmor za 2016.
… neiskorišteni godišnji odmor iz 2016. godine radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja 2017. godine. Iznimno, neiskorišteni godišnji odmor iz 2016. godine koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja 2017. godine, radnik ima pravo iskoristiti do 31. prosinca 2017.

godišnji odmor kod radnika koje rade nepuno radno vrijeme
… radnik koji radi nepuno radno vrijeme ima ista prava u svezi s godišnjim odmorom kao i radnik koji rade puno radno vrijeme. Razlika će se, naravno, pojaviti u iznosu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, s obzirom da će radnik koji radi nepuno radno vrijeme primiti naknadu plaće samo za sate koje bi radio da ne koristi godišnji odmor...

*****

 

 

 

PDV kod prodaje robe udruzi
Trgovačko društvo prodaje robu udruzi koja nije u sustavu PDV-a. Mora li trgovačko društva obračunati PDV udruzi za prodanu robu?
Ako je trgovačko društvo obveznik PDV-a, zaračunava PDV na svoje isporuke dobara i usluga koje obavi drugim osobama, pa tako i udruzi. To što udruga nije u sustavu PDV-a, ne oslobađa navedeno trgovačko društvo od obveze obračuna PDV.

*****

Usluživanje alkoholnih pića u udruzi
Poznato nam je da udruga može u svome prostoru usluživati piće svojim članovima i svojim djelatnicima. Zanima nas, može li usluživati navedenim osobama i alkoholna pića?
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u članku 5. propisuje da udruga može u svom poslovnom prostoru pripremati i usluživati napitke i bezalkoholna pića svojim članovima i djelatnicima, bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Navedeno se može vršiti za vrijeme trajanja radnog vremena te dok se obavlja osnovna djelatnost ili aktivnost udruge.
Dakle, udruge NE smiju pripremati i usluživati alkoholna pića (žestoka pića, vino, pivo) svojim članovima i djelatnicima. No, iznimno...

Ostatak odgovora pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 27/2017

****

Isplata naknade sportašima amaterima

Jedan od upita na kojeg je odgovorila naša konzultantska služba bilo je i pitanje na temelju čega se sportašima amaterima može isplaćivati naknada prema posebnim propisima? Što sportaš amater mora imati da može dobiti 1.750,00 kn mjesečno neoporezivo?

Prema članku 9. stavku 17. Zakona, porez na dohodak se ne plaća na naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanog iznosa (do 1.750,00 kn mjesečno). Iznos razlike naknade (između stvarnog iznosa isplaćene naknade i propisane neoporezive naknade) isplaćene sportašu podliježe oporezivanju porezom na dohodak i doprinosima po pravilima za drugi dohodak.

Osim neoporezivog iznosa naknade isplaćene sportašima amaterima drugi uvjet je da je ta naknada utvrđena prema posebnim propisima. Taj posebni propis je Zakon o sportu (Narodne novine, broj od 71/2006 do 19/2016) i Pravilnik o kategorizaciji sportaša (pročišćeni tekst - donesen na sjednici Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora održanog 21. prosinca 2016.), koji između ostalog, propisuje i oblike i način ostvarivanja potpora, naknada, nagrada i drugih prava koje sportski klub, sportsko društvo, sportski savez, nacionalni sportski savez, sportska zajednica i Hrvatski olimpijski savez može osigurati sportašima koji sportske djelatnosti obavljaju amaterski odnosno profesionalno.

Ostatak odgovora potražite u novom broju časopisa Udruga.hr broj 27/2017.

*****

Mogućnost ubrzane amortizacije za udruge
U Narodnim novinama broj 25/2017 objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu. Tim je dopunama dopušteno povećanje stopa amortizacije udrugama koje vode dvojno knjigovodstvo ali samo uz određenim slučajevima.

Propisane redovne stope amortizacije dugotrajne imovine iz članka 41. stavka 3. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu mogu se uvećati do maksimalno dvostrukih propisanih stopa za dugotrajnu imovinu...

Ostatak odgovora pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 27/2017.

****

Otpis duga – evidentiranje u jednostavnom knjigovodstvu

Kako se treba ponašati kada postoji obveza po nekom računu prema određenoj tvrtci prema kojemu je nastala zastara – treba li ga udruga otpisati i kako ga se treba evidentirati u jednostavnom knjigovodstvu. Bilo je jedno od pitanja naših pretplatnika prema konzultantskoj službi časopsia Udruga.hr.

U Knjizi primitaka i izdataka, primici se iskazuju se primjenom načela naplate, a izdaci se iskazuju primjenom načela stvarnog plaćanja, a koja mogu biti u gotovini, preko žiro-računa ili u naravi (u stvarima i uslugama), što znači da se Knjiga primitaka i izdataka vodi uvažavajući načelo blagajne. S obzirom da neće doći do stvarnog plaćanja duga, njegov otpis ne evidentira se u Knjizi primitaka i izdataka.
Ostatak odgovora pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr roj 27/2017.

*****

Skraćeni stečajni postupak nad udrugom
U Registru udruga upisano je preko 52.000 udruga, a prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija (RNO) u udrugama je zaposleno gotovo 13.000 zaposlenika. Brojne udruge djeluju bez ijednog zaposlenog, provode svoje aktivnosti za dobrobit svojih članova i/ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Pri tome putem svojih računa udruge na godišnjoj razini ostvaruju preko 5 mlrd. kn prihoda odnosno rashoda. U ukupnosti gledano, prihodi udruga veći su od rashoda, ali ima i onih koje imaju dugoročnih ili kratkotrajnih poteškoća u financijskom poslovanju i nerijetko nisu u mogućnosti redovito podmirivati svoje obveze.

No, udruge koje nemaju zaposlenih, treba podsjetiti na pravne posljedice nenadanih i ozbiljnih problema s kojim se mogu susresti u svom radu, a vezano za provođenje skraćenog stečajnog postupaka nad udrugom od strane trgovačkih sudova na temelju Zakona o stečaju.

Naime, uredi državne uprave koji su nadležni za vođenje registra udruga tijekom 2016. godine zaprimili su veliki broj rješenja trgovačkih sudova, mjesno nadležnih prema sjedištu udruge, koji su nad udrugom proveli skraćeni stečajni postupak. U navedenim rješenjima stoji da je nad udrugom istovremeno otvoren i zaključen skraćeni stečajni postupak, te je istim rješenjima, sukladno odredbama Stečajnog zakona i Zakona o udrugama nakon pravomoćnosti rješenja naloženo brisanje predmetnih udruga iz registra udruga.

Više o temi pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 26/2017

*** 

Obračun honorara osobama koje nisu zaposlene u udruzi

Konzultantska služba časopisa Udruga.hr često dobiva upite pretplatnika kako se vrši obračun honorara osobama koje nisu zaposlene u udruzi jer često je slučaj da i odgovorne osobe koje nisu zaposlene u udruzi dobivaju naknadu za svoj rad.

U navedenim slučajevima isplate takvih naknada, koje često popularno zovemo honorari, smatraju se po poreznim propisima drugim dohotkom. Velika je novina da se kod isplate honorara umirovljenicima od 1.1.2017. moraju obračunavati i obvezni doprinosi.

Na isplatu honorara osobama koje nisu zaposlene u udruzi plaćaju se sljedeći porezi i doprinosi:

7,5% doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunavaju na bruto osnovicu drugog dohotka.
10% doprinosa za mirovinsko osiguranje (MIO) koji se obračunavaju iz bruto osnovice honorara – ovdje je potrebno obratiti pozornost da li je primatelj honorara osiguranik II. mirovinskog stupa. Naime, ako nije osiguranik drugog stupa plaća se MIO I. stup 10%, a ako je primatelj honorara osiguranik II. mirovinskog stupa plaća se MIO I. stup 7,5% + MIO II. stup 2,5%, porez na dohodak 24% i prirez (ako ga ima).

*****

Tko mora imati Pravilnik o radu

Pitali ste nas da li udruga koja ima 12 zaposlenih radnika mora donijeti Pravilnik o radu?

Sukladno članku 26. Zakona o radu, udruga koja zapošljava najmanje 20 zaposlenika dužna je donijeti i objaviti Pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene u udruzi. Udruga koja ima manje od 20 zaposlenih nije dužna imati Pravilnik o radu.

***** 

Početna stanja u knjigama Primitaka i Izdataka 

Od početka godine udruga vodi jednostavno knjigovodstvo i zanima nas da li u knjigama primitaka i izdataka moramo iskazati početno stanje kao preneseni višak iz prethodnih razdoblja?

Knjige primitaka i izdataka sadrže podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primicima i izdacima uključujući i obračunska plaćanja. Financijski rezultat poslovne godine iskazuje se kao višak ili manjak primitaka po svim osnovama po kojima su ostvareni u izvještajnom razdoblju. Slijedom navedenoga u knjigu primitaka i izdatka ne unosi se početno stanje već samo primici i izdaci ostvareni u godini za koju se vodi navedena knjiga.

*****

Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije u 2017.
Određena poslovna dokumentacija mora se čuvati najmanje 7 godina, a neka se mora čuvati i trajno.

Rokovi čuvanja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava kod udruga propisani su Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (u nastavku teksta: Zakon). Također, u obzir treba uzeti i druge rokove čuvanje dokumentacije prema posebnim propisima ako su ti rokovi duži o onih koje su navedeni u Zakonu. Posebice treba obratiti pozornost na rokove čuvanja poslovne dokumentacije prema Općem poreznom zakonu.

Nema zapreke da udruga, ako to želi, čuva poslovnu dokumentaciju u rokovima dužim od onih koji su propisani Zakonom.

Detaljan prikaz rokova čuvanja poslovne dokumentacije objavili smo u časopisu Udruga.hr broj 26/2017.

*****

Prijava samostalnog obavljanja djelatnosti profesionalnih sportaša
Profesionalni sportaš je osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuju doprinosi u skladu s zakonskim propisima, čiji status se utvrđuje aktima nacionalnog sportskog saveza.

Profesionalni sportaš može prijaviti samostalno obavljanje sportske djelatnosti koje spada u slobodna zanimanja, čime postaje obveznikom poreza na dohodak.

Postupak:
1. Upis u Registar sportskih djelatnosti
2. Upis u Registar poreznih obveznika (u roku od 8 dana  od dana po
četka obavljanja djelatnosti)
3. Prijava na Hrvatski zavod za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nakon
čega Porezna uprava donosi rješenje o mjesečnom iznosu osnovice za obračun doprinosa te mjesečnim iznosima doprinosa.

Prijavom samostalne djelatnosti, sportaš  ima sljedeće obaveze:
1. Pla
ćanje predujma poreza na dohodak prema rješenju Porezne uprave.
2. Vođenje poslovnih knjiga: Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI), Popisa dugotrajne imovine (Obrazac DI), Knjige prometa (Obrazac KPRI),Evidencije o tražbinama i obvezama (Obrazac TO)
3. Predaja godišnje porezne prijave te plaćanje utvrđenog poreza na dohodak danom podnošenja godišnje porezne prijave (do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu oporezivanja.


*****

Ispostavljanje računa za donacije i sponzorstva

U uredništvo časopisa Udruga.hr stiglo je pitanje o ispostavljanju računa. Naime, mora li udruga za primljenu donaciju ili sponzorstvo ispostaviti račun?

Donaciju karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama, primatelju i to bez ikakve naknade ili protuusluge. S obzirom da se za primljenu donaciju ne obavlja nikakva isporuka udruga ne treba ispostaviti račun.
sponzorstvo je davanje u novcu, stvarima ili uslugama, pravnoj ili fizičkoj osobi uz određenu promidžbenu (reklamnu) protuuslugu. Stoga udruga za primljeno sponzorstvo mora izvršiti određenu promidžbenu uslugu sponzoru te je udruga obvezna ispostaviti račun. Navedeno se odnosi na sve udruge, čak i one koje nisu obveznice PDV-a i ne plaćaju porez na dobit.

***** 

Plaćanje najamnine građaninu

Pitali ste nas da li udruga koje je unajmila prostorije za svoje potrebe od građanina može taj isti prostor platiti građaninu u gotovini i da li to može biti u eurima.

Prema Članku 92. Pravilnika o porezu na dohodak udruga mora najamninu građaninu isplatiti na njegov žiro-račun. Dakle, nije moguće najamninu isplaćivati građaninu na tekući račun ili u gotovini. Što se tiče plaćanja u devizama to prema Zakonu o deviznom poslovanju nije dozvoljeno.

*****

Godišnji odmor kod sporazumnog prestanka ugovora o radu

Sporazumom o prestanku ugovora o radu, koji se sklapa u pisanom obliku, definiraju se pitanja kao što su: kome i kada prestaje radni odnos, međusobna prava i obveze radnika i poslodavca i dr.

Jedno od pitanja koje se uređuje sporazumom je i pitanje preostalog godišnjeg odmora. Treba napomenuti da radnik ima pravo na godišnji odmor u svakom slučaju prestanka ugovora o radu, pa tako i u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Ujedno, ako ne iskoristi pripadajući godišnji odmor do prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Radnik i poslodavac moraju u samom sporazumu dogovoriti način korištenja godišnjeg odmora tj. kada će radnik koristiti godišnji odmor i hoće li ga koristiti ili će mu poslodavac isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. No, ugovorne strane ne mogu ugovoriti da radnik nema pravo na godišnji odmor ili na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, jer se radnik ne može odreći godišnjeg odmora pa niti u sporazumu o prestanku ugovora o radu.

 

*****

Odgovornost radnika za štetu prouzročenu udruzi kao poslodavcu
Radnik koji na radu, ili u vezi s radom namjerno, ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Znači, za odgovornost za štetu radnika udruzi potrebna je krivnja radnika. U slučaju da štetu prouzroči više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je sam prouzročio.

Postoje situacije u kojima se ne može za svakoga radnika utvrditi dio štete koji je on prouzročio. U takvim slučajevima se smatra da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Kada je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno. Za pravilno razumijevanje ovih zakonskih pravila potrebno je najprije razjasniti pojmove „krivnje“, „štete na radu“ i „štete u vezi s radom“.

Subjektivna odgovornost za štetu je odgovornost na temelju krivnje. Sukladno ZOO-u, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbama ZOO-a nije određena definicija krivnje nego se navode samo njena dva temeljna oblika, namjera i nepažnja.

Krivnja radnika postoji kad je prouzročio štetu namjerno, ili nepažnjom. Namjerno postupa onaj koji postupa znajući za posljedice koje njegovo postupanje može imati. S druge strane, s nepažnjom postupa onaj koji ne upotrijebi onu pažnju koju bio upotrijebio prosječan čovjek pa u tom slučaju govorimo o krajnjoj nepažnji, koja je teži stupanj nepažnje.

*****

Provedba ovrhe na plaći radnika udruge u 2017.
Krajem prošle godine u objavljeni su novi podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto-plaći po zaposleniku u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj-kolovoz 2016. (Nar. nov., br. 102/16). Osim toga, od 1. siječnja 2017. na snazi su i odredbe novog Općeg poreznog zakona, kojim je na novi način uređena provedba ovrhe na plaći u slučaju ovrhe radi neplaćanja poreza i drugih javnih davanja, na način da se i na ovu ovrhu primjenjuju pravila Zakona o ograničenju ovrhe na plaći, pa nam minimalna plaća radnika više nije relevantna za određivanje ovrhe na plaći.
Udruge kao poslodavci moraju voditi računa o navedenim novim propisima kako bi pravilno proveli ovrhu na plaći u 2017. godini.

Osim toga, potrebno je voditi računa i o odgovarajućim odredbama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13-Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i 93/14), ali i drugih propisa koji sadrže odredbe o izuzimanju od ovrhe na plaći, o čemu više navodimo u nastavku.

Odredbe Zakona o izuzimanju i ograničenju ovrhe na plaći
Između odredbi Zakona koji uređuju provedbu ovrhe na plaći, svakako u prvom redu treba voditi računa o odredbama čl. 172. i 173. Zakona o izuzimanju i ograničenju kod ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima. Znači, u čl. 172. su navedeni primici koji su izuzeti od ovrhe na plaći. S druge strane, odredba čl. 173. Zakona sadrži pravila o ograničenju ovrhe na plaći, koja se, kako smo naveli, od 1. siječnja 2017. primjenjuju i kod ovrhe na plaći radi duga s osnova poreza i drugih javnih davanja.

***** 

Izjava o neaktivnosti za 2016.
Prema članku 28. stavku 5. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, udruga koja tijekom poslovne godine nije imala niti jedan poslovni događaj, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je dostaviti izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.
Poslovnim događajem smatra se bilo koji trošak ili prihod kojeg je udruga imala tijekom godine. Također, udruga NEĆE moći dati izjavu o neaktivnosti ako tijekom 2015. godine:

- posjeduje bilo koju materijalnu imovinu: nekretninu, opremu, zalihe (proizvoda, materijala, sitni inventar), itd.  – neovisno o vrijednosti;
- ima bilo koju nematerijalnu imovinu: kupljena prava, licence itd. – neovisno o vrijednosti;
- ima potraživanja od bilo koga - neovisno o vrijednosti;
- ima dug (obvezu) prema bilo kome – neovisno o vrijednosti;
- ima određen iznos gotovine u blagajni – neovisno o iznosu;
- ima određeni saldo na žiro računu – neovisno o iznosu;
- ima neku financijsku imovinu (npr. dionice, udjele u trgovačkim društvima) – neovisno o vrijednosti;
- je vršila plaćanja bilo kome – neovisno o iznosu;
- je naplatila bilo kojeg potraživanje – neovisno o iznosu.

*****

Godišnje izvješće organizatora volontiranja za 2016. (rok 31. ožujka)

Udruge koje su bile organizatori volontiranja dužne su, sukladno članku 33. Zakona o volonterstvu i Pravilniku o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (Narodne novine, broj 104/2015), dostaviti godišnje izvješće ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (sada je to Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku). Godišnje izvješće podnosi se na obrascu pod nazivom „Izvješće organizatora volontiranja o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja“. 
Izvješće se dostavlja elektroničkim putem kroz informacijski sustav koji se nalazi na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (http://volonteri.mspm.hr/). Navedeno se izvješće dostavlja putem posebne aplikacije za izvješća organizatora volontiranja. U toj se aplikaciji nalaze detaljne upute za njeno korištenje.
Prema obavijesti koje se nalazi na službenim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Izvješće se dostavlja do 31. ožujka 2017. za 2016. godinu.  Izvještajno razdoblje je godina dana, a odnosi se na vremensko razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. 2016

*****

Povećani iznosi neoporezivih isplata za stipendije i naknade športašima

Novim Pravilnikom o Porezu na dohodak (NN 1/2017.) povećani su neoporezivi iznosi stipendija i naknada športašima amaterima...

*****

Isplata božićnice iz prethodne godine

Radnici udruge imali su pravo na božićnicu za 2016. godinu u iznosu od 2.500 kn ali udruga u 2016. godini nije imala sredstava za isplatu istih. Isplatu je napravila početkom 2017. godine. Da li će udruga božićnicu za 2017. godinu moći isplatiti također neoporezivo?

Pravilnikom o porezu na dohodak predviđena je mogućnost neoporezive isplate prigodne nagrade do ukupno 2.500 kn godišnje neovisno na koje se godine isplata prigodne nagrade odnosi.

***** 

Sastavljanje Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole

Navedeni Upitnik se popunjava nakon što prođe poslovna godina i to najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja.

Upitnik moraju popunjavati samo udruge obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva...

*****

Zaključivanje knjiga udruga koje vode jednostavno knjigovodstvo

Udruge koje su vodile jednostavno knjigovodstvo u 2016. godini na kraju iste godine trebaju sve knjige (Knjigu primitaka i izdataka, Knjigu blagajne, Knjigu ulaznih računa, Knjigu izlaznih računa), isprintati, uvezati i potpisati od strane zakonskog predstavnika udruge. Iznimka je knjiga Popis dugotrajne nefinancijske imovine...

****

Ulazak u sustav PDV-a za 2017. godinu
... udruge koje su imale u 2016. godini isporuke dobara i usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn postaju obveznici PDV-a za 2017. godinu i o toj činjenici moraju izvijestiti Poreznu upravu do 15. siječnja 2017. godine.

*****

 

Što je obvezno popisati prilikom popisa imovine (inventure)

Glavni zadatak popisa imovine i obveza je uskladiti stvarno stanje imovine i obveza utvrđeno popisom sa stanjem evidentiranim u poslovnim knjigama i evidencijama.

Neprofitne organizacije popisuju sljedeću imovinu:
-materijalnu imovinu
-nematerijalnu imovinu
-proizvedenu dugotrajnu imovinu
-plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti
-sitan inventar...

Ostatak popisa naveden je u članku autora Krešimira Vranara u časopisu Udruga.hr broj 24.

*****

Potvrda o isplaćenim naknadama

Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za 2016. godinu mora izdati svaka udruga koja je tijekom godine isplaćivala naknade vanjskim suradnicima (honorare, autorske naknade i sl.). Potvrda se izdaje svim fizičkim osobama. 

 

***** 

Prodaja na sajmovima i izložbama

Pitali ste nas da li udruga koja tijekom godine sudjeluje na nekoliko sajmova i izložbi gdje prodaju vlastite proizvode mora imati minimalne tehničke uvjete za takvu prodaju te smatra li se to gospodarskom djelatnošću za koju se mora plaćati porez na dobit?

Sukladno članku 5. stavka 3. Zakona o trgovini, udruge smiju prodavati vlastite proizvode na sajmovima i izložbama i ta takvu prodaju ne traže se minimalni tehnički uvjeti. No, takva prodaja smatra se obavljanjem...

Ostatak odgovora potražite u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24 na stranici 66. 

******

Davanje zajma udruzi od strane JLIP(R)S

U jednoj od komunikacija sa pretplatnicima konzultantska služba dobila je upite može li jedinica lokalne samouprave dati dugoročni zajam udruzi?

Upravljanje imovinom proračuna koju čini i financijska imovina uređeno je pored ostalog i propisima Zakona o proračunu i Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedenim zakonima nije propisana zabrana davanja zajmova iz sredstava proračuna. Međutim iz njihovih odredbi da se imovina države i JLIP(R)S koristi za izvršavanje obveza javnih službi i djelatnosti u javnom interesu države i JLIP(R)S. Člankom 62. Zakona o proračunu propisano je...

Ostatak odgovora možete pročitati u časopisu Udruga.hr broj 23/2016. na stranici 66

*****

Kupnja za potrebe udruge od strane člana udruge

Često je slučaj da član udruge koji nije zaposlenik te udruge, kupi određenu robu ili uslugu za udrugu i plaća to gotovinom ili karticom. Za navedenu kupnju dobiva račun koji glasi na udrugu, a kada preda račun u udrugu, vrši mu se refundacija troškova u gotovini iz blagajne. Je li to dopušteno?

Svaka osoba (neovisno ej li zaposlena u udruzi ili ne) može u ime udruge kupiti određenu robu ili uslugu i tu kupnju platiti svojim privatnim novcem. No, postoje uvjeti oko refundacije troškova osobi koja je kupila robu ili uslugu...

Odgovor u cijelosti možete pročitati u časopisu Udruga broj 23/2016.

*****

Koje poreze plaća udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost

Udruge mogu biti obveznici različitih vrsta poreza, a problem koji se javlja odnosi se na pogrešna tumačenja. Prvenstveno je krivo tumačenje da prijavom gospodarske djelatnosti Poreznoj upravi, udruga  treba postati i obveznik PDV-a (što nije točno). Udruga postaje obveznik PDV-a ako je prethodne godine imala isporuke dobara i usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kuna, a to nema nikakve veze da li plaća porez na dobit ili ne.

Udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost obvezna je upisati se u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu u roku 8 dana od dana početka obavljanja gospodarske djelatnosti djelatnosti. Prijavom gospodarsk djelatnosti, udruga postaje obveznikom poreza na dobit (20%) čiji obračun radi jednom godišnje za razdoblje od 01.01. do 31.12.

Porezna osnovica za izračun poreza na dobit je razlika između prihoda (ne ulaze donacije i članarine) i rashoda (ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti, niti su posljedica obavljanja te djelatnosti), te uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 23/2016.

*****

Jednakost plaća žena i muškaraca

... je prema članku 91. Zakona o radu, poslodavac (pa tako i udruga) dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti. Dvije osobe različitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako:
1. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,

2. je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radi koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti

3. je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi...

*****

Predaja 9-mjesečnih financijski izvještaja

Udruge su dužne sastaviti za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016. godine Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu S-PR-RAS-NPF. Obrazac treba predati u FINA-u do 20. listopada 2016. Udruge koje vode jednostavno knjigovodstvo NE sastavljaju devetomjesečni financijski izvještaj.

******

Izmjene Zakona o inspekcijama u gospodarstvu

U NN broj 56/2016 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama u gospodarstvu koji je stupio na snagu 25. lipnja 2016.

Između ostaloga, novim zakonskim odredbama na drukčiji način je uređena dostava zapisnika nadziranoj osobi kao i obveza čuvanja dokumentacije i podataka utvrđenih tijekom nadzora od strane inspekcije. Posebno su važne i nove zakonske odredbe kojima su određeni slučajevi kada je inspektoru dopušteno da ne podnese optužni prijedlog, odnosno prekršajni nalog protiv poslovnog subjekta zatečenog u prekršaju.

******  

Zaposlenik kao član skupštine

Može li zaposlenik udruge biti i član skupštine te iste udruge?

Sukladno članku 17. Zakona o udrugama, skupštinu udruge čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom udruge. A sukladno članku 12. Zakona o udrugama svaka fizička osoba...

******

Pozajmica udruzi

Udruga je trenutno nelikvidna. Planiramo uzeti pozajmicu od jednog trgovačkog društva. Smije li se udruga na taj način zadužiti?

Udruge koje su obvezne voditi dvojno knjigovodstvo moraju u okviru Financijskog plana imati i plan zaduživanja i otplata. Stoga što se zakonskih prepreka tiče, udruga...

******

Udruga bi u statut stavila da će obavljati gospodarsku djelatnost vezanu uz promidžbu. Nismo sigurni kada će udruga početi obavljati navedenu gospodarsku djelatnost. Zanima nas u kojem roku moramo prijaviti gospodarsku djelatnost Poreznoj upravi?

Zakonom o porezu na dobit propisano je da su udruge koje obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku...

Cijeli odgovor na pitanje pretplatnika možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr. Ako se još niste pretplatili, možete to učiniti putem ovog linka: http://www.udruga.hr/pretplata/

***************************** 

Udruga bi prodala staro prijenosno računalo i torbu za računalo drugoj udruzi za ukupno petsto kuna. Naplata prodaje bi se izvršila preko transakcijskog računa udruge. Udruga nije obveznik PDV-a i ne plaća porez na dobit. Za prodano računalo udruga treba ispostaviti račun. Kako bi račun trebao izgledati?

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr iz Sinja a odgovor su dali telefonom porezni i pravni stručnjaci časopisa Udruga.hr.

Pisani odgovor potražite u svibanjskom broju (samo za pretplanike).
Časopis se ne može kupiti na kioscima već isključivo putem ove narudžbenice....
http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

**********

Pitali ste nas...

Naša udruga organizira konferenciju. Kako bi olakšali našim polaznicima, udruga bi organizirala smještaj u hotelu i to naplaćivala od polaznika. Može li to raditi udruga?
Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr iz Zagreba a odgovor su dali telefonom porezni i pravni stručnjaci časopisa Udruga.hr.
Pisani odgovor potražite u svibanjskom broju (samo za pretplatnike).

Časopis se ne može kupiti na kioscima već isključivo putem ove narudžbenice.... http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

 

**********

Jeste li znali da...

godišnji financijski izvještaji neprofitih organizacija javno se objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija do kojeg se može pristupiti preko internetskih stranica Ministarstva financija. Više o toj temi u novom broju svibanj časopisa Udruga.hr i na telefonskim linijama našeg stručnog call centra (samo za pretplatnike).


Pretplatiti se možete putem linka http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

**********

Pitali ste nas....

Udruga bi prodala staro prijenosno računalo i torbu za računalo drugoj udruzi za ukupno petsto kuna. Naplata prodaje bi se izvršila preko transakcijskog računa udruge. Udruga nije obveznik PDV-a i ne plaća porez na dobit. Za prodano računalo udruga treba ispostaviti račun. Kako bi račun trebao izgledati?

Pitanje je postavio pretplatnik časopisa Udruga.hr iz Sinja a odgovor su dali telefonom porezni i pravni stručnjaci časopisa Udruga.hr.

Pisani odgovor potražite u svibanjskom broju (samo za pretplanike).

Časopis se ne može kupiti na kioscima već isključivo putem ove narudžbenice....

http://www.poslovni-savjetnik.com/narudzbenica-casopisa-udrugahr

*********

Mogućnost isplate jubilarne nagrade
Zaposleniku želimo isplatiti jubilarnu nagradu za godine radnog staža. Zaposlenik ima ukupno 20 godina radnog staža, od toga 4 godine u našoj udruzi. Možemo li mu isplatiti određeni neoporezivi iznos za ukupni staž od 20 godina?

 

U članku 13. stavku 2. točki 12. Pravilnika o porezu na dohodak je propisano da se zaposleniku može za UKUPNI staž isplatiti neoporeziva jubilarna nagrada za 20 godina radnog staža do...

***********

Kako udruga koja je u 2015. godini vodila jednostavno knjigovodstvo treba zaključiti poslovne knjige za tu godinu i otvoriti nove za 2016. godinu, za koju će također voditi jednostavno knjigovodstvo?

Poslovne knjige i njihov obavezni sadržaj za neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo definirano je u čl. 52. do čl. 57. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 1/2015 - u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Podsjećamo da neprofitna organizacija koja ispunjava uvjete iz čl. 52. st. 1. Pravilnika može voditi jednostavno knjigovodstvo uz primjenu novčanog računovodstvenog načela pri čemu je obavezna voditi slijedeće poslovne knjige:

1.      knjigu blagajne (ako ima gotovinske uplate i isplate)
2.      knjigu primitaka i izdataka
3.      knjigu ulaznih računa
4.      knjigu izlaznih računa i
5.      popis dugotrajne nefinancijske imovine (obuhvaća i tzv. sitan inventar).

*********

Prema obavijesti Ministarstva financija, rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu udruga pomiče se na 4. ožujka 2016.

Obavijest možete vidjeti na:

http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje

http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje

http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje

***********

Obveza predaje Godišnjeg financijskog izvještaja o primicima i izdacima

 

… udruga koja vodi jednostavno knjigovodstvo po prvi puta mora predati određeni financijski izvještaj. To je Godišnji financijski izvještaj primitaka i izdataka tj. Obrazac: G-PR-IZ-NPF. Navedeni obrazac za 2015. godinu predaje se u FINA-u najkasnije do 29. veljače 2016.

 

 

Nova minimalna plaća za zaposlene u udruzi za 2016.

Visina minimalne plaće za osobe zaposlene u udruzi primjenjuje se za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine, pa tako prvi put će se primijeniti na plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2016. (isplata u veljači)...

**************

Kako da sastavimo program rada i financijski plan naše udruge za 2016. godinu?

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija sve udruge koje vode dvojno knjigovodstvo imaju obvezu da do kraja ove godine u najvišim tijelima udruge donesu DVA važna dokumenta za poslovanje u dolazećoj 2016. godini, a to je program rada i financijski plan.
Poznato je da do sada veliki broj udruga nije redovno donosio programe rada pa time i financijske planove. Radile su se aktivnosti i trošila sredstva prema nahođenju predsjednika udruge i njemu najbližih suradnika...

*****************

 

Kako udruge mogu kreirati ili promijeniti određenu politiku ili zakon?
Tehniku zagovaranja u Republici Hrvatskoj primjenjuje velik broj neprofitnih organizacija – udruga, institucija i sami kreatori - donositelji odluka. Zagovaranje se koristi prvenstveno s ciljem kreiranja ili promjene određene politike.
Cilj tehnike zagovaranja je da se poboljša život većeg broja građana, primjerice život i rad ciljne grupe s kojom radi vaša udruga, da ojača udrugu i njezine kapacitete.
Tehnikom zagovaranja prosljeđuje se poruka koja treba imati utjecaja na kreatora donositelja odluke.Poruka može biti prenesena direktnim putem, npr. tražiti od vlade da donese određenu odluku ili poduzme određenu akciju ili indirektnim putem tako što će se utjecati na javno mišljenje putem sredstava javnog informiranja.

 

*****************

Smijemo li u prostorijama naše udruge posluživati vino i pivo?
Pitanje je postavio pretplatnik časopisa, udruga iz Daruvara, a odgovor su dali urednici-savjetnici časopisa Udruga.hr.
Vino i pivo su definirani kao poljoprivredni prehrambeni proizvod, ali isto tako sadrže i alkohol.

*************

Usklađivanje statuta udruge s zakonom....

Što mora sadržavati svaki statut udruge, može li naziv udruge biti na stranom jeziku, te koliko osoba ovlaštenih za zastupanje može imati udruga?
Pitanja su telefonom postavili pretplatnici časopisa Udruga.hr a odgovor su dali urednici-savjetnici časopisa Udruga.hr u novom rujanskom broju.
Urednici-savjetnici na raspolaganju su vam putem telefona, besplatno, za sva vaša pitanja i nedoumice iz područja poslovanja udruga (porezi, pravo i radni odnosi) a posebno vezano uz usklađivanje statuta.

********

Udruge dobrovoljnih vatrogasnih društva i novi Zakon o obavljanju ugostiteljske djelatnosti
Omogoćavanje udrugama dobrovoljnih vatrogasnih društava da mogu za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja i drugih vatrogasnih manifestacija pripremati i usluživati jela, pića i napitke i drugim osobama koje NISU ČLANOVI ovih udruga, potpuna je novina novog Zakona, što prije nije bilo moguće.

*********
Udruge umirovljenika i novi Zakon o obavljanju ugostiteljske djelatnosti Prema prethodno važećem Zakonu, udruge umirovljenika mogle su kao i svaka druga udruga, pripremati i usluživati tople i hladne napitke, jela i bezalkoholna pića za potrebe svojih članova u svojim prostorijama. Kako je to regulirano novim Zakonom, pročitajte u časopisu Udruga.hr. Iz navedenog područja na raspolaganju su vam i naši stručnjacki za rad udruga...

*********

U našoj udruzi volontirat će osoba koja je već zaposlena na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca. Mora li takav volonter dobiti suglasnost od svoga poslodavca gdje je zaposlen da bi mogao volontirati u našoj udruzi?"
Pitanje je postavila udruga iz Osijeka, odgovor su dali urednici-savjetnici časopisa Udruga.hr u broju srpanj

*********

Naša udruga svake godine isplaćuje stipendiju jednom studentu u iznosu od tisuću kuna mjesečno. Hoće li navedeni student moći biti porezna olakšica svome roditelju s obzirom da prima stipendiju?"

 

*********

STATUT UDRUGE

... je temeljni akt kojeg se udruga mora pridržavati. Iz tog razloga, ako je u njemu navedeno da su članarine jedan od izvora financiranja, tada je udruga dužna donijeti odluku o njezinom iznosu. Neispravno je da tijekom određenog vremena udruga donese odluku o ukidanju članarine. Naime, kako udruga više ne bi bila obvezna naplaćivati članarine od svojih članova, mora iz Statuta izbrisati dio gdje se članarine spominju kao jedan od izvora financiranja. Sve odluke moraju proći kroz tijelo udruge koje je zaduženo za njihovo donošenje, tj. moraju biti u Zapisniku.

Više o članarinama kao izvoru financiranja u novom broju srpanj časopisa Udruga.hr-samo za pretplatnike.

*********

 

POTVRDA O VOLONTIRANJU
... je dokument kojeg mora izdati organizator volontiranja u slučaju dugotrajnog volontiranja. Što potvrda sadrži, primjere potvrde, te potvrda kod volontiranja u inozemstvu, maloljetni volonteri, suglasnost roditelja/skrbnika uz mnoštvo primjera, potražite u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr-samo za pretplatnike!

 

*********

 

... je u praksi najčešći slučaj da Udruga djeluje u prostoru kojeg nije vlasnik nego joj je dodijeljen temeljem ugovora o korištenju poslovnog prostora. Kako je od 18.6. ove godine na snazi novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u broju srpanj časopisa Udruga.hr vas upoznajemo s najznačajnijim novim odredbama koje uređuju ovu materiju.

 

*********

 

Pravo na zaštitu privatnog života pojedinca prvi je put međunarodnim pravnim aktom propisano Općom deklaracijom o ljudskim pravima 1948. godine.

Digitalna tehnologija zbog svojih značajki omogućava različite oblike zlouporabe osobnih podataka što je utjecalo na svijest o potrebi zaštite osobnih podataka pa su odredbe o njihovoj zaštiti sastavni dio i našeg zakonodavstva.


Prilikom učlanjenja u udrugu od članova se traži da daju svoje podatke radi toga da se zna tko su članovi udruge, ali i radi ispunjavanja zakonske obveze za vođenje popisa članova.

Više o zaštiti osobnih podataka članova udruge pišemo u novom broju srpanj časopisa Udruga.hr.

 

 

*********

 

Svi poslodavci, pa tako i udruge, moraju uskladiti obavljanje poslova zaštite na radu sa odredbama Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2015.

 

Za kršenje odredbi Zakona i Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, Zakonom su propisane visoke novčane kazne.

 

U slučaju da udruga kao poslodavac ne obavlja poslove zaštite na radu sukladno Zakonu, propisana je novčana kazna u iznosu od 30.000,00 kn, a za odgovornu osobu udruge (osobu koja zastupa udrugu) novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kn, a za ponavljanje prekršaja - dvostruka kazna.

 

Više o toj temi u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr - samo za pretplatnike.

 
 
 
 

Više od 3500 hrvatskih udruga pretplaćeno je na časopis Udruga.hr - hvala Vam na povjerenju!

Drage čitateljice i čitatelji,

ulazimo u petu godinu redovnog izlaženja, uvjereni smo da ćemo biti skupa i tijekom iduće 2018. godine. U idućoj godini časopis Udruga.hr izlazit će osam puta godišnje, te neće biti u prodaji na kioscima, niti se neće moći kupiti pojedinačno, već isključivo putem pretplate u tiskanom obliku. Aktivni smo i na našoj web stranici te na svim društvenim mrežama, hvala što nas pratite i pišete komentare. 

Pisat ćemo, kao i do sada, pozitivno i motivirajuće, voditi vas savjetom kako da unaprijedite svoje poslovanje, ohrabriti one koji razmišljaju pokrenuti vlastitu udrugu, tekstove ćemo bazirati na znanju, praksi i iskustvu u suradnji s najboljim autorima-hrvatskim stručnjacima i poslovnim konzultantima iz područja poslovanja udruga. Kao takav poslovni medij, časopis Udruga.hr je jedinstven, prepoznat i cijenjen na tržištu. I dalje ćemo biti stručni, zanimljivi i korisni s mnoštvom edukativnih tekstova, seminara i konferencija.

Svakom pretplatniku časopisa Udruga.hr i tijekom iduće godine bit će na raspolaganju pravni i ekonomski konzultanti, kojima se putem telefona, u posebno predviđeno vrijeme možete obratiti u vezi svojih dilema iz područja prava, financija, jednostavnog knjigovodstva i radnih odnosa, a vezano uz poslovanje udruga. Naša telefonska konzultantska služba aktivna je već gotovo petnaest godina, konzultanti dnevno odgovore na više od dvjesto telefonskih upita pretplatnika izdanja naše medijske grupacije.

Također, ukoliko obnovite pretplatu za iduću godinu poklonit ćemo vam DVD s arhivom svih brojeva časopisa Udruga.hr iz 2015.-2017. godine te stolni kalendar za 2018., a svaki pretplatnik koji to želi može zatražiti besplatni program za vođenje jednostavnog knjigovodstva, putne naloge, te knjigu blagajne.

Svi Vaši prijedlozi za poboljšanje časopisa Udruga.hr dobro su došli i sa radošću ćemo ih razmotriti. Novi broj časopisa Udruga.hr izlazi 31.1.2018.

Pozivamo vas da obnovite svoju pretplatu na časopis za 2018.godinu temeljem uplatnice koju ćete primiti na svoju poštansku adresu. Ukoliko niste pretplatnik, a to želite postati, to možete učiniti putem ovog linka www.udruga.hr/pretplata/

Srdačno Vas pozdravljamo i želimo svako dobro za nadolazeće blagdane, Vama i Vašim obiteljima!

Uredništvo časopisa Udruga.hr

****

U članku Rad volontera stranaca u RH prikazujemo uvjete za rad volontera stranaca u RH sukladno Zakonu o strancima, odnosno Zakonu o volonterstvu. Koja su temeljna načela volontiranja stranaca u RH, uvjeti reguliranja statusa stranaca volontera u RH, kratkotrajno volontiranje, izdavanje potvrde o prijavi rada za stranca volontera i brojna druga područja koja smo obradili u ovom članku a tiču se rada volontera stranaca u RH.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

NOVI BROJ ČASOPISA Udruga.hr 32/2017.

Na naslovnici predstavljamo Davora Huića, predsjednika udruge Lipa "Cilj nam je ohrabriti građane da glasnije zastupaju svoja prava, traže promjene i reforme, a kad se to dogodi, političari će to morati slijediti."
Je li Europa još uvijek daleko u ostvarivanju spolne ravnopravnosti, donošenje financijskog plana udruge, rad volontera stranaca u RH, smjernice za uspješno upravljanje projektima financiranih sredstvima EU, udruge obveznici PDV-a za 2018., žalba na rad udruge, vođenje jednostavnog knjigovodstva u 2018., paušalno plaćanje poreza na dobit za 2018., podnošenje godišnjeg izvješća, oporezivanje nerezidenta športaša, odgovori na vaša pitanja i brojne druge teme potražite u novom broju časopisa Udruga.hr.

Pretplatna sezona za 2018. godinu je u tijeku!

****

Analiza financijskih izvještaja

Analizom financijskih izvještaja mogu se poduzeti mjere kojima se osigurava trajno financijsko poslovanje, što je i cilj članova svake udruge. O financijskim izvještajima, njihovoj analizi, kako organizirati primitak ulaznih računa, što analizirati vezano uz prihode, što učiniti u postupku restrukturiranja, donacije, sponzorstva, kredit udruge itd., čitajte u novom broju časopisa Udruga.hr.


***

Neisplata plaća

Što ako niste u mogućnosti isplatiti plaću?
Sukladno odredbama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, radnici udruge u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće ostvaruju pravo na određenu isplatu o čemu smo detaljno pisali u broju studeni časopisa Udruga.hr.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad... udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

U novijoj hrvatskoj sudskoj praksi se postavilo pitanje koji je sud nadležan u slučaju da između udruge i njezinog (bivšeg) člana postoji spor oko osnovanosti i zakonitosti isključenja tog člana iz članstva udruge.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

Jeste li znali da udruga mora voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Svaka udruga koja zapošljava radnike temeljem ugovora o radu mora voditi najmanje dvije evidencije, a ovisno o okolnostima morat će voditi i druge dvvije propisane evidencije ako angažiraju na radu druge osobe van radnog odnosa ili imaju radnike zaposlene na izdvojenom mjestu rada. Udruga, na zahtjev inspektora rada dužna je dostaviti podatke iz navedenih evidencija.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

****

Jeste li znali da udruga koja se bavi snimanjem filmskih djela, prikazivanjem kazališnih predstava ili održavanjem tradicionalnih viteških igara i drugih priredbi koje predstavljaju kulturno nasljeđe, smije bez odobrenja nabavljati i držati oružje koje služi samo za ispaljivanje slijepog streljiva ili izvođenje glasnog pucanja.

Ostatak teksta pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 31 u kojemu naš autor Marlon Macanović detaljnije tumači propise oko ove teme.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za ...rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

U članku naše autorice Davorke Lončar koja u časopisu Udruga.hr obrađuje teme iz marketinga, ovoga puta posvetila se temi 10 offline marketinških tehnika za udruge.

NMwime, te metode promocije udruge ne iziskuju velike troškove i vrlo su učinkovite, a uključuju sponzorstvo, mobilne oglasne panoe, direktnu komunikaciju s publikom, posjetnice, tiskani materijal, objave zajavnost.

Savjet autorice je da se povežete s lokalnim tvrtkama i drugim udrugama, da organizirate naatjecanja, majice s natpisom, itd.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje ud...ruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.
 

Više o načinu korištenja stručnog call centra na linku:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

Velik broj udruga za potrebe svojih članova organiziraju izlete i/ili paket aranmžmane. Kada i uz koje uvjete udruge mogu same neposredno organizirati i provoditi turistička putovanja i kojih su se obveza pritom dužni pridržavati, a u kojim slučajevima su dužni organizaciju putovanja povjeriti turističkoj agenciji, pišemo u temi broja časopisa Udruga.hr 31/2017.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje iz navedene tematike, već petu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Časopis se ne može kupiti na kioscima, niti pojedinačno, već putem ove narudžbenice:
www.udruga.hr/pretplata/

*****

Novi broj časopisa Udruga.hr za listopad je u tisku, a u poštanskim sandučićima pretplatnika već sljedeći  tjedan!
Časopis je prvenstveno namijenjen predsjednicima udruga i ostalim odgovornim osobama u udrugama pa im i u ovome broju donosimo mnoštvo zanimljivih tekstova sa korisnim informacijama.

Hvala Vam na 4 godine povjerenja!

U novom broju razgovarali smo s Martinom Hodinj, najmlađom dobitnicom Volonterskog Oskara, studenticom koja nesebično svoje slobodno vrijeme i energiju ulaže u humanitani rad jer, kako kaže, upotpunjuje je kao osobu.

U ovomjesečnoj temi broja bavimo se pitanjem koje udruge, na koji način i uz koje uvjete mogu organizirati izlete i paket-aranžmane.

Naravno, tu su i stalne kolumne naših autora Zorislava Antuna Petrovića koji podsjeća da Bez kompetitivnosti nema ni udruga, a Anđelko Brezovnjački se bavi gorućim pitanjem Sukoba nevladinog sektora u Mađarskoj s tamošnjom Vladom.

Osim navedenih, pozabavili smo se i sljedećim temama:
- Kako dati prijedlog kojeg će uprava udruge prihvatiti
- Offline marketinške tehnike za udruge
- Uloga organizacija civilnog društva u građanskom sudjelovanju
- Posebni normativni akti udruga
- Dajemo i nekoliko praktičnih savjeta na što obratiti pozornost kod financijskih izvještaja
- Oporezivanje športskih trenera
- Locco vožnja
- Obveze udruga prema novom Zakonu o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružjem...

i još puno zanimljivih članaka pisnih u svrhu olakšanja poslovanja neprofitnih organizacija.

*****

Volonteri!

Udruga koja ima volontere, u financijske izvještaje koje predaje FINI treba unijeti i podatke o broju volontera i broju volonterskih sati, te predati još neke izvještaje. Više o toj temi u rujanskom broju časopisa Udruga.h

Ukoliko i vi imate stručni upit, već četvrtu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.
Više o načinu korištenja stručnog call centra na linku:www.udruga.hr/pretplata/

*****

Mobilni marketing - mogućnost promocije koju udruge ne smiju propustiti!
Mobilni uređaji danas su najpopularniji način komunikacije i informiranja. Iz tog razloga, kada se radi o organizaciji fundraising kampanje i općenito promocije udruge, mobilni marketing se nikako ne smije izostaviti. Kako to učiniti, pročitajte u rujanskom broju časopisa Udruga.hr broj 30.

*****

NGO u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina, susjedna zemlja izuzetno složenih političkih, ekonomskih i međunacionalnih odnosa, ujedno je i zemlja složene situacije što se tiče djelovanja udruga. NGO u BiH, ali i u drugim zemljama Europe, u svakom broju časopisa Udruga.hr.


***** 

Isplate studentima preko student servisa!
Kako bi udruga mogla angažirati studenta da obavi određeni posao, mora imati sklopljen ugovor sa Studentskim centrom čiji je student korisnik. U ovom članku donosimo postupak kako to u praksi funkcionira, kakve evidencije mora voditi udruga te koji su financijski limiti za takve isplate.

Ukoliko i vi imate stručni upit, već četvrtu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem t...elefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.
Više o načinu korištenja stručnog call centra na linku:
www.udruga.hr/pretplata/

***** 

Udruge u postupcima javne nabave

Pravna pozicija udruge kao neprofitne pravne osobe u postupcima javne nabave posve je neistražena tema. Iako se na prvi pogled čini da neprofitne pravne osobe nemaju dodirnih točaka s postupcima javne nabave koji predstavljaju klasičan primjer postupaka usmjerenih na stjecanje ugovora o javnoj nabavi pa onda i određenog profita to naprosto nije tako. Već površni pregled relevantnih zakonskih akata, a to su prije svih Zakon o javnoj nabavi te Zakon o udrugama, ukazuje na mogućnosti sudjelovanja udruga u ovim postupcima.

U članku autora Ivana Šprajca rasvijetliti smo potencijalne pozicije udruge u postupcima javne nabave te naznačiti izgledne pravne posljedice ali i dvojbe takvih pozicija. U tom cilju u članku je kolega razmotrio pozicije udruge kao naručitelja, zatim pozicije udruga kao gospodarskog subjekta odnosno ponuditelja, rezultati dobiveni analizom.

Ostatak članka pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 30/2017.

*****

Statut kao temeljni ustrojbeni akt udruge...

...tema je o kojoj smo pisali u rujanskom broju časopisa Udruga.hr. Temeljni opći akti i ujedno osnivački akt udruge je statut udruge, a uz udruge imaju ga još samo dionička društva i društva za uzajamno osiguranje prema posebnim propisima u području prava društva.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenje o navedenoj tematici, već četvrtu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije. 

*****

Zabrana pušenja u prostorima udruge prema novom Zakonu

U novom broju časopisa Udruga posvetili smo prostor i temi o Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.

Razlog donošenja novog Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, koji je stupio na snagu dana 18. svibnja 2017. godine bila je obveza Republike Hrvatske da u svoj pravni poredak prenese direktive Europske unije glede usklađivanja propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih proizvoda, posebice uspostavljenih zbirki slikovnih upozorenja za uporabu na duhanskim proizvodima i tehničkih specifikacija za položaj, dizajn i oblik kombiniranih zdravstvenih upozorenja za duhanske proizvode za pušenje, kao i ispunjavanje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela prema Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.

O zabrani pušenja duhanskih i srodnih proizvoda u prostorijama udruga, ustanova, zadruga i drugih neprofitnih pravnih osoba, s posebnim naglaskom na zabranu pušenja u udrugama i ustanovama koje sukladno odredbama posebnog propisa kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost mogu obavljati djelatnost ugostiteljstva, pročitajte u tekstu autora Darka Marečića u novom broju časopisa Udruga.hr broj 30.

*****

Ugovor o spajanju udruga, tema je o kojoj smo pisali u rujanskom broju časopisa Udruga.hr.

Spajanje udruga jedna je od statusnih promjena udruga. Općenito, statusna promjena je promjena pravnog položaja udruge izvršena temeljem odluke skupštine, odnosno skupština udruga, kad govorimo o spajanju udruga, sukladno statutu, odnosno njihovim statutima i Zakonu.

Ukoliko trebate dodatno pojašnjenja navedenu tematiku, već četvrtu godinu na raspolaganju su vam naši porezni i pravni ...konzultanti, specijalisti za rad udruga koji putem telefona rješavaju vaše profesionalne nedoumice iz područja financija i prava vezano uz poslovanje udruga. Dnevno odgovorimo na oko 200 stručnih upita pretplatnika naše medijske grupacije.

Postanite i vi naš pretplatnik i olakšajte si poslovanje svoje udruge, jer je to učinilo već više od 3 500 udruga iz cijele Hrvatske.

Više o načinu korištenja stručnog call centra na linku: www.udruga.hr/pretplata/

*****

U časopisu Udruga.hr broj 30 autor Bernard Iljazović je u članku Vođenje i čuvanje dokumentacije naveo primjere pravilne pohrane dokumentacije.

Važnost pravilnog vođenja dokumentacije proizlazi iz nekoliko razloga:

- dokumentacija predstavlja dokazno sredstvo; na primjer rješenjem o upisu udruge u registar udruga dokazujete da ste upisani u registar, popisom osoba nazočnih na skupštini s njihovim vlastoručnim potpisima dokazujete tko je sve prisustvovao skupštini..

- dokumentacija predstavlja važan izvor informacija; na primjer kada su propisani rokovi za predaju financijskih izvješća, kada smo sklopili ugovor za donacijska sredstva s određenim donatorom, povijest doniranih sredstava, kontakte o medijskim partnerima…

Informacije su dragocjeni izvor jer ih možemo iskoristiti za razmjenu znanja, mišljenja, prijedloga s partnerima što može omogućiti stvaranje novih oblika poslovne suradnje.

Prilikom realizacije novih projekata mogu se iskoristiti relevantne informacije iz prethodnih projekata i tako izbjeći pogreške, uštedjeti vrijeme i financijska sredstva.

dokumentacija omogućuje zaštitu prava i ugleda; na primjer u slučaju pokrenutih sudskih postupaka dokumentaciju možete iskoristiti kako bi dokazali postojanje određenih pravnih elemenata, i na taj način olakšali okončanje postupka i donošenje sudske presude u korist organizacije...

Ostatak članka pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr

*****

Novi, rujanski broj časopisa Udruga.hr je u tisku, a u Vašim poštanskim sandučićima možete ga očekivati sljedeći  tjedan!

Časopis je prvenstveno namijenjen predsjednicima udruga i ostalim odgovornim osobama u udrugama pa im i u ovome broju donosimo mnoštvo zanimljivih tekstova sa korisnim informacijama.

Hvala Vam na 4 godine povjerenja!

U novom broju razgovarali smo s Marijanom Jergović, dobitnicom Volonterskog Oskara 2016., predsjednicom udruge "Smiješak za sve" koja okuplja više od 80 volontera, popularno nazvanih tete i stričeki pričalice koji čitaju i pričaju priče djeci u bolnicama.

Tema broja je "Financiranje udruga iz proračuna grada Zagreba"

Kolumne - "Udruge pomažu stvaranju cijele slike", Zorislava Antuna Petrovića te "Nevladin sektor u Bosni i Hercegovini" Anđelka Brezovnjačkog.

Neke od tema o kojima smo pisali:
- Mobilni marketing
- Uloga europskih udruga
- Pokloni i donacije udrugama
- Udruga kao zakupnik poslovnog prostora
- Udruge u postupcima javne nabave

Odgovarali smo na vaša pitanja vezano uz prijeboj članarine, rad umirovljenika u udruzi, računima prema inozemstvu, plaćanju u gotovini u inozemstvu, potpisivanju ugovora o cesiji.....

***

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Neprofitna organizacija (pa tako i udruga), kao pravna osoba može zapošljavati osobe u radni odnos sukladno Zakonu o radu i tada vrijede isti propisi kao i kod zapošljavanja u tvrtkama: potpisivanje ugovora o radu, prijava/odjava radnika (odjava u roku 24h), odluka o korištenju godišnjeg odmora (20 radnih dana), naknada za prijevoz i dr.
Osim zapošljavanja, neprofitne organizacije imaju i mogučnost korištenja mjera za zapošljavanje od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, npr. javni radovi, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa…..

Ostatak teksta možete pročitati u članku Ivane Ožegović, Udruga.hr broj 28., str. 64-65

******

Zaštita tržišnog natjecanja – igre na sreću (Udruga sportskih kladionica)

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine broj 79/09 i 80/13) odredbom članka 8. propisao je što se sve smatra zabranjenim sporazumima, a o kojem je institutu odlučivao Visoki upravni sud Republike Hrvatske, u predmetu poslovnog broja UsII-22/16, od 08. srpnja 2016. godine. Sukladno Zakonu, zabranjeni su svi sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se:….

Ostatak teksta možete pročitati u članku Marije Butković, Udruga.hr broj 28., str. 62-63

*****

 

Pregled obveza sportskih udruga

Sustav sporta u Republici Hrvatskoj čine: fizičke osobe, pravne osobe (udruge, trgovačka društva i ustanove) te školska sportska društva koja se osnivaju bez pravne osobnosti. Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog državnog interesa, a razvoj sporta se potiče izgradnjom i održavanjem sportskih građevina, školovanjem i usavršavanjem stručnog kadra, znanstvenim projektima, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija i poduzetnika te financiranjem sporta javnim sredstvima države.....

Ostatak teksta možete pročitati u članku Marlona Macanovića, Udruga.hr broj 28.

*****

Rad učenika srednjih škola u udruzi

S obzirom na učestale upite pretplatnika oko teme Rada učenika srednjih škola u udruzi, pravnik Božo Prelević obradio je tu temu u časopisu Udruga.hr.

Brojne udruge, nešto rjeđe tijekom zimskih i proljetnih, a češće tijekom ljetnih školskih praznika, žele angažirati učenike srednjih škola za rad u udruzi. Ova potreba se javlja praktično kod svih udruga, bez obzira obavljaju li gospodarsku djelatnost, ili ne. Međutim, unatoč mogućnosti angažiranja učenika srednjih škola za povremeni rad, srednjoškolske ustanove koje posreduju pri zapošljavanju učenika srednjih škola pri povremenom radu kod poslodavaca, ali i udruge kao poslodavci, moraju se pri tome pridržavati određenih pravila.

Općenito, učenici prema hrvatskim propisima mogu povremeno raditi ako redovno pohađaju srednju školu. U tom slučaju mogu raditi posredstvom ovlaštenih posrednika. Sa učenicima srednjih škola se, međutim, za povremeni rad tijekom školskih praznika ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se za učenike naziva ugovor o povremenom radu redovitog učenika.

Važno je istaknuti kako je povremeni rad učenika srednjih škola temeljem ugovora o povremenom radu redovitog učenika dopušten samo tijekom ljetnih, proljetnih i zimskih praznika. Upravo je povremenost rada karakteristika koje uvelike obilježava povremeni rad učenika tijekom školskih praznika i razlikuje ga od ugovora o radu koji se sklapa s radnicima temeljem Zakona. Osim toga zarada temeljem povremenog rada učenika srednjih škola, prema propisima radnog prava razlikuje se od plaće radnika temeljem ugovora o radu.

Redoviti učenici srednjih škola mogu povremeno raditi na poslovima koji imaju sva, ili pretežita obilježja radnog odnosa, ali bez zasnivanja radnog odnosa i sklapanja ugovora o radu. Ovaj povremeni rad kod naručitelja učenici srednjih škola mogu obavljati samo uz posredovanje srednjoškolskih ustanova koje imaju dozvolu ministarstva nadležnog za rad (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava; u nastavku teksta: ministarstvo). U povremenom radu bez zasnivanja radnog odnosa mogu posredovati i domovi socijalne skrbi (koji obavljaju i djelatnost srednjeg školstva kod povremenog rada korisnika koji su kod njih na školovanju kao i korisnika koji nemaju radnu sposobnost (a smješteni su u dom socijalne skrbi za osobe s tjelesnim, ili mentalnim oštećenjem), te domovi socijalne skrbi u kojima su smješteni, ili borave korisnici koji nemaju radnu sposobnost (u okviru psihosocijalne rehabilitacije korisnika, te pri uključivanju radno sposobnih korisnika u obavljanju povremenih poslova) za vrijeme njihovog boravka, ili smještaja u domu socijalne skrbi.

Ostatak teksta možete pročitati u časopisu Udruga.hr broj 28.

*****

Udruga kao korisnik odvjetničkih usluga

Svaka se udruga u obavljanju djelatnosti radi kojih je osnovana susreće s čitavim nizom pitanja i problema iz različitih pravnih područja. Imajući na umu njihovu neminovno složenu narav i okolnost da većina nije u (materijalnoj) mogućnosti ustrojiti pravnu službu kao posebnu organizacijsku cjelinu u kojoj bi bile zaposlene osobe sa završenim pravnim studijem i položenim pravosudnim ispitom, udruge se radi ostvarivanja stručne pravne pomoći u takvim slučajevima moraju obratiti odvjetnicima. Naša je namjera u ovom članku osnovno i pregledno govoriti o odvjetničkim uslugama relevantnim za udruge, uz poseban osvrt na njihov financijski aspekt.

O odvjetništvu u Republici Hrvatskoj
Odvjetništvo je neovisna i samostalna služba koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa, samostalnost i neovisnost koje se osobito ostvaruje samostalnim i neovisnim obavljanjem odvjetničkog posla kao slobodne djelatnosti, ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske, donošenjem statuta i drugih općih akata Komore te odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva.

Odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći, a osobito (članak 3. Zakona o odvjetništvu, Narodne novine broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11):
- davati pravne savjete,
- sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.),
- sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske
- zastupati stranke.

Odvjetnik može obavljati odvjetničku djelatnost samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu i zabranjeno mu je obavljati djelatnosti nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici. Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati isključivo pravne savjete i mišljenja, pri čemu se pravnim savjetom i mišljenjem ne smatra  sastavljanje isprava, niti sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka. O svojoj nakani pružanja pravne pomoći profesori i docenti pravnih znanosti dužni su obavijestiti Komoru radi evidentiranja, a pri pružanju pravne pomoći dužni su se pridržavati odredaba zakona, općih akata Komore i Kodeksa odvjetničke etike. Komora u pravilu ima dužnost poticanja postupaka u slučaju neovlaštenog pružanja pravne pomoći.

Odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore te Kodeksu odvjetničke etike i imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.

Ostatak teksta pročitajte u tekstu autora Bojana Čaića u časopisu Udruga.hr broj 28/2017.

*****

Tajnik udruge

U tekstu autorice Svjetlane Petrušić osvrćemo se na obveze i odgovornosti tajnika udruge. Koja je njegova uloga u svakodnevnom i pravilnom funkcioniranju udruge.
Vrlo je važno da udruga ima tajnika iako to u nekim udrugama nije slučaj. S obzirom da udruga samostalno uređuje svoj unutarnji ustroj te kako će podijeliti odgovornosti i obveze svojih tijela, tako i samostalno propisuje i bira tajnika.

Tko sve može biti tajnik Udruge
Tajnika bira skupština Udruge na mandat. Tajnik može biti svaka poslovno sposobna osoba, koja je spremna obavljati administrativne i druge poslove u svrhu postojanja Udruge. Tajnik ne može istovremeno biti predsjednik udruge i dopredsjednik ali može mijenjati njih ukoliko dođe do odsustva. Najčešće trajanje mandata je četiri ili pet godina, ali može se mandat ugovoriti i na drugi broj godina. Za vrijeme tog mandata tajnik je odgovoran savjesno i samostalno obavljati poslove u skladu sa zakonom i statutom Udruge. Tajnik  može ukoliko to potrebe nalažu biti i zaposlen u Udruzi.

Odgovornosti Tajnika
Zakon o udrugama dopušta svakoj Udruzi da samostalno odlučuje o svom ustroju. Ono za šta će Tajnik u Udruzi biti odgovoran, i koje su njegove obveze propisano je u svakom statutu Udruge. Ipak u većini udruga tajnik je taj koji obavlja većinu administrativnih pitanja, financijska i ostala pitanja koja su od velike važnosti za Udrugu. Najčešća obveza koje svaki tajnik obavlja je vođenje članova . Vođenje članova odnosno registra zakonski je propisano kao obveza koja se mora obavljati te ukoliko se ne obavlja snosit će se financijske kazne. 

Popis članova mora biti dostupan javno te tajnik  mora redovito voditi i ažurirati podatke kako bi popis bio dostupan na pravilan način.

Tajnik najčešće obavlja poslove:
-          Vodi registar članova ( vodi popis uplaćenih članarina)
-          Obavlja stručno administrativne poslove za Udrugu
-          Nadzire materijalno i financijsko poslovanje Udruge
-          Zastupa Udrugu
-          Organizira i rukovodi poslovanjem Udruge
-          Obavlja sve ostale dužnosti ukoliko dođe do odsutnosti predsjednika ili dopredsjednika, ako je tako propisano statutom...

Ostatak teksta možete pročitati u časopisu Udruga.hr broj 28/2017.

*****

U novom broju donosimo Dokumentaciju u poslovanju udruga s praktičnim primjerima. Neka od njih:
- Održavanje sjednice skupštine
- Tijela udruge - poslovnik i ostavka osobe ovlaštene za zastupanje
- Popis članova udruge
- Financijski plan
- Plan javne nabave za udruge
- Jednostavno knjigovodstvo
- Otpis obveza i potraživanja 
- Dugotrajna materijalna imovina - stavljanje u upotrebu, otpis
- Blagajnički maksimum
- Fiskalizacija - interni akti
- Porez na dobit
- PDV..... i brojne druge

*****

Promocija udruge kroz blog

U tekstu naše suradnice Davorke Lončar imate priliku upoznati se s još jednim vidom promocije udruge i to kroz blog.

Blog, kratica od “weblog,”, je web stranica koja ima oblik online časopisa, redovno se ažurira i na njoj se ostavljaju komentari o jednoj ili više tema.

Blog nije novo promotivno sredstvo. Pojavio se sredinom 90-tih i bio  vrlo popularan sve dok ga nisu zasjenile društvene mreže. Tehnologija vezana uz blogove znatno je napredovala. Stoga je, u tehničkom smislu, danas  lakše nego ikada ranije kreirati blog zahvaljujući brojnim platformama na raspolaganju. Ipak, održavanje bloga ažurnim i zanimljivim publici i dalje ostaje onaj najzahtjevniji zadatak u poslu kreiranja i vođenja bloga. To traži visoku razinu posvećenosti blogu i stalan protok zanimljivog i aktualnog sadržaja.

Iako možda nisu prikladni za svaku udrugu, kada se kvalitetno kreiraju i sustavno ažuriraju, blogovi mogu biti vrlo snažno promotivno sredstvo.

Koje su prednosti bloga u promotivnom smislu?

Svakako su blogovi uvijek vrlo zanimljiva promotivna opcija. Blog udruzi pruža mogućnost da se „otvori“ prema publici i komunicira sa njom kroz online konverzaciju. Na taj način udruga promovira svoju misiju i druge teme interesantne za publiku.

Isto tako, najlakši je način da publici redovno pružite aktualne informacije o udruzi budući da je postupak kreiranja bloga jednostavniji od kreiranja web stranica ili tiskanih promotivnih materijala. Mogu pomoći u povezivanju sa osobama zainteresiranim za suradnju sa udrugom i stvaranju mreže stručnjaka.

Međutim, za kvalitetno vođenje bloga potrebno je raspolagati i određenim resursima. Ukoliko udruga ne raspolaže potrebnim resursima, bolje je niti ne započinjati sa kreiranjem bloga nego otvoriti blog a zatim ga zanemariti.

Prilikom donošenja odluke o tome da li udruga  treba pokrenuti blog potrebno je razmotriti slijedeće:
- Čak i najjednostavniji blog, koji ćete ažurirati jednom tjedno, može zahtijevati mnogo sati pisanja, uređivanja, objavljivanja postova. Stoga razmotrite može li udruga odvojiti toliko vremena i resursa u svrhu kreiranja i održavanja bloga. Ima li udruga osoblje koje se može posvetiti barem nekoliko sati tjedno kreiranju i odabiru sadržaja za blog te uređivanju komentara?

- Je li problematika kojom se udruga bavi tema drugih online rasprava ili rasprava među drugim blogerima? Ukoliko nitko drugi ne govori o toj problematici tada vjerojatno blog i nije najbolja platforma za udrugu. Cilj je da se udruga pridruži i sudjeluje u nekim već pokrenutim raspravama radije nego da započinje vlastite online debate.

- Imate li priče ili informacije koje želite podijeliti sa ciljnom publikom a za koje je upravo pogodan duži format? Čak i ako imate inicijalnu listu tema o kojima želite govoriti, bitno je nastaviti prikupljati priče i nove informacije, posebno ako često namjeravate objavljivati postove.     

Kada se udruga odluči za pokretanje bloga treba sistematski pristupiti kreiranju i održavanju bloga da bi dostigao svoj puni promotivni potencijal...

Ostatak teksta možete pročitati u časopisu udruga.hr broj 28/2017.

*****

Kontrola elektronske pošte radnika udruge

Jedna od obveza svakog poslodavca pa i udruge je zaštita privatnosti radnika sukladno odredbama Zakona o radu. Sukladno Zakonu, osobni podaci radnika  smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom, ili nekim drugim zakonskim propisom, ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Odgovor na pitanje što je to osobni podatak daje nam Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Osobni podaci radnika i njihovo prikupljanje

Sukladno odredbama ZOZOP-a, osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu, ili fizičku osobu koja se može identificirati. Znači kako je i elektronska pošta radnika informacija koja se odnosi na točno određenog radnika, odnosno identificiranu fizičku osobu kako se navodi u ZOZOP-u te predstavlja zaštićeni osobni podatak.

ZOZOP-om je nadalje određeno kako se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati isključivo:
▪ uz privolu ispitanika (radnika) samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, ili;
▪ u slučajevima određenim zakonom, ili;
▪ u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili;
▪ u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka, ili;
▪ u svrhu zaštite života, ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički, ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak, ili;
▪ ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu, ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili treća strana kojoj se podaci dostavljaju, ili;
▪ ako je obrada podataka nužna u svrhu zakonitog interesa voditelja zbirke osobnih podataka, ili treće strane kojoj se podaci otkrivaju, osim kada prevladavaju interesi zaštite temeljnih prava i sloboda ispitanika;
▪ ako je ispitanik sam objavio te podatke.

U slučaju privole radnika, ili ako je radnik sam objavio zaštićene osobne podatke, on ima pravo u svako doba odustati od dane privole i zatražiti prestanak daljnje obrade njegovih podataka, osim ako se radi o obradi podataka u statističke svrhe kada osobni podaci više ne omogućuju identifikaciju osobe na koju se odnose. Za prikupljanje osobnih podataka maloljetnika propisana je posebna zaštita.

Ostatak teksta pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 28/2017.

***** 

Ukidanje udruge kao modalitet njezinog prestanka djelovanja

Zakonom o udrugama uređeno je ne samo osnivanje, registracija i pravni položaj udruga, već i njihov prestanak djelovanja. Prema zakonskoj definiciji udruga je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba s ciljem zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava, ekoloških, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, socijalnih, zdravstvenih i drugih ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti.

Cilj ovog Zakona je osigurati učinkovito djelovanje udruga sa svojstvom pravne osobe te stvoriti preduvjete za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj.

Dakle, temeljno polazište osnivača udruge bazirano je na načelu dobrovoljnosti. Udruga je u svom statusno-pravnom smislu pravna osoba, pa stoga i svoju pravnu osobnost stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske. Udruge se upisuju u registar udruga pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave, prema sjedištu udruge. Registar udruga je središnja elektronička baza podataka koju vode nadležni uredi jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj.

Ukidanje udruge je poseban razlog prestanka djelovanja udruge iz čl. 48. st.1. toč.4. ZU.

Ukidanje udruge nije u kompetenciji nadležnog ureda, već o tome se treba izjasniti sud i to pravomoćnom odlukom.

Tek na temelju pravomoćne odluke suda o ukidanju udruge nadležni ured donosi rješenje o pokretanju likvidacijskog postupka.

Dakle, za razliku od ranijih propisa, u ZU iz 2014. nisu predviđene posebne odredbe o zabrani djelovanja udruge. Naime, posebno zakonsko poglavlje o pretpostavkama i postupku zabrane udruge imalo je mjesta u tekstu ranije važećeg Zakona o udrugama, jer tada nije postojala pravna regulativa koja bi utvrđivala odgovornost pravnih osoba za kaznena djela.

Ostatak teksta pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 28/2017. 

*****

Oporezivanje gospodarske djelatnosti prema uputi Porezne uprave

S uvođenjem mogućnosti obavljanja raznih vidova gospodarske djelatnosti udruga sukladno Zakonu o udrugama od 1.10.2014. godine (Narodne novine, broj 74/2014), osim pitanja tretmana rada članova udruge kod obavljanja gospodarske djelatnosti i njihovog radno-pravnog statusa, kao i nekih drugih pitanja, aktualiziralo se i pitanje poreznog statusa neprofitnih pravnih osoba, odnosno oporezivanja njihove gospodarske djelatnosti, što je posebno značajno sa stajališta ujednačavanja uvjeta tržišne utakmice i ravnopravnog tretmana svih subjekata koji su uključeni u obavljanje gospodarske djelatnosti na tržištu.

Stoga je radi potrebe pravilnog i jedinstvenog postupanja službenika Porezne uprave prilikom utvrđivanja poreznih obveza neprofitnih pravnih osoba kojima osnivači nisu Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, Porezna uprava svim svojim područnim uredima izdala uputu o postupanju kojom se pobliže utvrđuju kriteriji za oporezivanje gospodarske djelatnosti neprofitnih pravnih osoba kao i razlozi koji su doveli do utvrđivanja tih kriterija na navedeni način.

Tekst cjelokupne upute možete vidjeti u našem časopisu u broju  18/2016.

*****

Komunikacija i partnerstvo s donatorima
Kako bi neprofitne organizacije osigurale financijska sredstva za realizaciju programskih projekata i ciljeva, te normalno financijsko poslovanje, neophodno je da uspostave i razviju kvalitetne odnose s donatorima.

Prije nego što pristupite vašim izvorima financiranja poželjno bi bilo da razmotrite nekoliko ključnih pitanja:
tko su donatori
koje su njihove potrebe
u kojem obliku bi mogli pružiti potrebnu podršku
zašto bi poboljšali financijski saldo vaše organizacije

Korisno bi bilo napraviti bazu podataka o postojećim i potencijalnim donatorima, koja bi sadržavala njihove profile, odnosno: ime i organizaciju, kontakt podatke na primjer; adresa sjedišta, broj telefona i telefaksa, adresa e – pošte, povijest doniranih sredstava, kada, kako i tko je iz vaše organizacije s njima kontaktirao, da li je imao kontakt s vašom organizacijom prije nego li je postao donator...

U slučaju da je imao o kakvoj se vrsti donacije radilo, koliki je bio iznos, tko je bila osoba za kontakt, da li je korisnik vaših usluga, volontira li u vašoj organizaciji, da li je bio član Upravnog odbora, pripada li određenoj grupi potpore vaše organizacije, da li je posjetio vašu organizaciju, kada, koliko puta, s kojim zaposlenicima ima najbolju komunikaciju...

Važno je naglasiti da prilikom traženja financijskih sredstava/donacije trebate biti precizni u svojemu zahtjevu, odnosno trebali bi ste naznačiti točnu razinu donacije i razloge zbog kojih baš vaš zahtjev zaslužuje podršku potencijalnih donatora.

Stoga, prilikom kreiranja zamolbe za donacijom trebate izbjegavati fraze kojima šaljete signal da niste utvrdili vaše konkretne potrebe kao što su primjerice: donirajte koliko možete, cijenili bi donaciju u određenom rasponu na primjer u iznosu od 200 do 2000 kn.

Za uspješnost prenošenja zamolbe bilo u usmenom ili pisanom obliku potrebno je izabrati najadekvatniju osobu, odnosno osobu koja bi s donatorom dijelila sličan način razmišljanja, i njegove/njezine osobne vrijednosti.

S obzirom na kompleksnost i osjetljivost procesa traženja financijske podrške/donacije  potrebno je da s vašim zaposlenicima/suradnicima provedete diskusiju o njihovim osobnim stavovima i pristupima prilikom uspostave kontakata s donatorima odnosno o njihovim osobnim osjećajima prilikom same komunikacije kao na primjer: da li nastupaju profesionalno, puni samopouzdanja, čvrsto zastupajući svoja stajališta, ili s druge strane ne posjeduju vještine dobrih govornika osjećaju određenu dozu nesigurnosti, nervoze, ili averzije prema takvom obliku prikupljanja sredstava. Stoga zajednički analizirajte razloge njihovih pristupa tijekom procesa traženja donacije kako bi mogli lakše prevladati probleme i uspješnije osigurati financijsku podršku.
Ostatak članka pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 28/2017.

*****

U intervjuu s naslovnice gospođa MARIJA FULGOSI, dobitnica nagrade Volonterski Oskar 2016. za životno djelo govori o svojim početcima humanitarnog rada.
Marija Fulgosi, volonterka Katoličke udruge „Kap dobrote“, dobila je Volonterskog Oskara za životno djelo za tridesetogodišnji volonterski angažman s najugroženijim skupinama društva. U udruzi „Kap dobrote“ upisana je u Knjizi osnivača. No, i prije registracije radila je u Prvoj karitativnoj grupi od koje je i nastala udruga „Kap dobrote“. Ima veliko srce i želi pomoći svakome, a posebno siromašnima, starima i bolesnima. 

Volonterskog Oskara već petnaestu godinu zaredom dodjeljuju Volonterski centar Zagreb i Grad Zagreb – Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom za poseban i nezamjenjiv doprinos volontera razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života. Za 2016. Volonterskog Oskara za životno djelo dobili ste Vi. Obzirom na Vaš dugogodišnji volonterski staž i doprinosu u tom segmentu može se reći da je nagrada otišla u prave ruke.
Da li je došla u prave ruke ili nije, ne mogu ja procijeniti ali samo mogu reći da je došla u pravo vrijeme. U društvu ima toliko negativnosti, a nakon dodjele volonterskih nagrada barem se jedan dan pričalo nešto pozitivno. Čovjeka trebaju veseliti pozitivne stvari. Medijski je bilo jako dobro bilo popraćeno i mnogi su to zamijetili.

Koliko Vam znači?
Za mene ima posebnu vrijednost koja nije novčana, kako se često misli. Najveća nagrada mi je da se priča o volonterima i da se ta pozitivna slika prenese u javnost. Na samoj dodjeli bila sam toliko uzbuđena da nisam mogla pročitati govor, bilo je jako dirljivo, nešto nestvarno. U nominacijama nikad nisu imali volontera s tako dugim volonterskim stažem i prvi put je uvedena nagrada Volonterski Oskar za životno djelo. Drago mi je zbog patera, kao jedno priznanje jer društvo se najčešće ruga, rijetko tko će se zaustaviti i pomoći. Bilo je tome posvećeno dosta prostora i vremena i to je dobro da se ne priča samo o negativnostima.                                                                                                                  

Volontirate u udruzi „Kap dobrote“ od njenog osnutka. Prisjetimo se njenih početaka.
Udruga je registrirana devedesetih godina kao udruga vjernika i bila je prvoj karitativna grupa. U to vrijeme je bilo nešto novo i polako se povećavala. Krenuli smo s pomoći beskućnicima i u početku nismo bili shvaćeni, ljudi su karikirano na to gledali i nisu razumjeli bit. Nama su motivacija bili stari, bolesni i nemoćni. Nakon tih početnih koraka, sve više ljudi nam se javljalo.

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 28/2017.

*****

Upravo je izašao novi broj časopisa Udruga.hr broj 28/2017!
Hvala Vam na 4 godine povjerenja!

U novom broju razgovarali smo s Marijom Fulgosi iz Katoličke udruga Kap dobrote, dobitnicom Volonterskog Oskara za životno djelo.

Tema broja su "Službena putovanja vanjskih suradnika u tuzemstvu", a tema kolumne Zorislava Antuna Petrovića  "I sam premijer Plenković prepoznaje značaj udruga".

Donosimo i praktične primjere u okviru tema:
- Komunikacija i partnerstvo s donatorima
- Promocija udruge kroz blog
- Financiranje organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015.
- Tajnik udruge
- Udruga kao korisnik odvjetničkih usluga
- Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa 

U novom broju očekuju vas i ostale teme iz područja Financija, Radnih odnosa, Nadzora, sportskog djelovanja udruga, Dokumentacije...

Pretplatnici će svoj primjerak časopisa Udruga.hr broj 28/2017 imati u svojim rukama u tijeku ovog tjedna.

*****

Tužba udruge za zaštitu kolektivnih interesa i prava
Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava.

Takvu tužbu Zakon o parničnom postupku naziva tužbom za zaštitu kolektivnih interesa i prava, a njene osobitosti proizlaze iz toga što ju može podnijeti udruga u sklopu svoje registrirane djelatnosti za zaštitu određenih prava i interesa te što takva tužba omogućuje širu zaštitu interesa i prava građana.

Interesi koji se štite ovom tužbom mogu biti interesi koji se tiču čovjekova okoliša i životne sredine, zatim moralni, etnički, potrošački, anti-diskriminacijski i drugi interesi koji su zakonski zajamčeni i koji moraju biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću, odnosno općenito postupanjem osobe protiv koje se tužba podnosi.

Tuženik, odnosno osoba protiv koje se tužba podnosi može biti fizička ili pravna, a bitno je da svojim djelovanjem na neki način teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava određena prava i interese udruge kao tužitelja. Postupanja tuženika kojima mogu biti povrijeđeni ili ugroženi interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi mogu biti i izgradnja određenih objekata, propuštanje ugradnje propisanih zaštitnih ili drugih uređaja, štetne emisije itd.
Ostatak teksta autorice Andree Pavić pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 27/2017.

*****

NGO u Crnoj Gori
U tekstu našeg kolumniste Anđelka Brezovnjačkog osvrnuli smo se na rad crnogorskih nevladinih organizacija.

Mala zemlja s poprilično zamršenom socijalnom, političkom i ideološkom strukturom, kandidat je za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Iako je Crna Gora od raspuštanja državne zajednice sa Srbijom i proglašenja neovisnosti 2006. godine uspjela napraviti određeni napredak u razvoju civilnog društva, dostizanje punih EU standarda zahtijeva dodatno ulaganje značajnog napora.

Premda je u legislativni dio uglavnom uspješno ugrađena pozitivna europska praksa, same institucije crnogorskog civilnog društva još uvijek nisu dovoljno jake da pridonesu uspješnijoj borbi protiv stranputica mladih demokracija, poput korupcije ili sukoba interesa političkih moćnika.

Glavni uzrok takvom stanju sasvim sigurno leži u nedovoljnom financiranju cijelog NGO sustava od strane države, odnosno relativno komplicirano ostvarivanje kvalitetnog financiranja iz međunarodnih izvora. Ovakvo stanje najbolje oslikava zajednički pokušaj vodećih crnogorskih nevladinih udruga da od Vlade isposluju odredbu kojom se između 0,5 i 1,5% državnog budžeta usmjerava prema NGO sektoru. Vlada je takav prijedlog glatko odbila, a umjesto njega odredila kako se sredstva za udruge dijele na godišnjoj razini, na temelju prethodnog mišljenja ministara o tome koja je područja djelovanja potrebno podržati.

Iako se navedeni sustav čini problematičnim iz aspekta slobode govora i etičnosti, analitičari smatraju kako je taj potez Vlade ipak uspostavio kakav-takav okvir za funkcioniranje NGO-a, iako ne bez značajnih nedostataka. Jedan od njih svakako se odnosi na pravednost alokacije sredstava od strane države (koja se prikupljaju i kroz prihode državne lutrije), a koja najčešće nije u skladu sa stvarnim potrebama sektora, budući da se zapravo određuju retrogradno na temelju prethodno iznesenih (pristranih) smjernica Vlade.
Ostatak kolumne pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 27/2017

***** 

U članku autorice Davorke Lončar skrećemo vam pažnju na alate kojima se udruga može koristiti kako bi donijela dobit svojoj udruzi i članovima

Neovisno o tome radi li se o profitnoj ili neprofitnoj organizaciji osnovni principi kvalitetnog marketinga ostaju isti. Jedan od temelja marketinga je marketing mix. On predstavlja skup marketinških instrumenata kojima organizacija upravlja kako bi postigla što bolju reakciju na ciljnom tržištu.

Marketing mix u praksi najčešće poznajemo pod kraticom "4P": engl. Product (Proizvod), Price (Cijena), Promotion (Promocija) i Place (Mjesto prodaje-distribucije). Ovaj koncept je u novije vrijeme proširen sa još dva „P“, to su Lobiranje (Power) i Odnosi sa javnošću (PR).

Ciljevi se postižu raznim kombinacijama elemenata marketing mixa. Iako zvuče jednostavno, svaki od navedenih četiri elementa je izuzetno kompleksan.

Za svako od „P“ potrebno je donijeti određeni broj odluka, kako bi organizacija što više poboljšala svoj marketing mix i utjecala na potražnju za svojim proizvodima na ciljnom tržištu. Sve to zajedno pridonosi marketinškom uspjehu. Kombinacija načina primjene svakog od ovih elemenata je ono što će vas istaknuti od konkurencije.

Magični marketinški kvartet

Tzv. marketing mix 4P pruža okvir za kreiranje marketinške strategije i inicijative za nastup pred ciljnom publikom i prodaju proizvoda/usluga.

Mogu li udruge primijeniti tradicionalni marketing mix na isti način kao i profitne organizacije i postoje li razlike u pristupu marketing mixu između profitnih i neprofitnih organizacija?

Primjena ova 4 elementa marketing mixa u udrugama ima svoje specifičnosti u odnosu na profitne organizacije koje ćemo analizirati u nastavku za svaki od 4 elemenata marketing mixa:

Proizvod – predstavlja sve ono što se tržištu može ponuditi. To mogu biti predmeti, usluge, ideje, organizacije… Bitno je da je upravo taj proizvod kupcima potreban tj. da ima dovoljan broj zainteresiranih kupaca da bi se proizvođaču isplatila proizvodnja.

Sa aspekta marketing mixa ovdje se razmatraju odluke o širini i dubini linije proizvoda, kvaliteti, ambalaži, kao i o dodatnim uslugama, servisu, garancijama itd. Potrošači traže značenje i svrhu koja stoji iza karakteristika i beneficija proizvoda. Osim same prisutnosti na tržištu, moderni kupci traže i dostupnost odnosno savjete vezano za kupljeni proizvod. Stoga kreirajte rješenja koja potiču inovacije, pružaju pristup novim tržištima, povećavaju kredibilitet i smanjuju troškove.

Koji „proizvod“ prodaje udruga?

„Proizvod“ koji udruga promovira nije svrha odnosno misija udruge već je to utjecaj koji će prikupljena sredstva imati na taj cilj odnosno misiju. To je ono što će osjećati donatori kada daju svoj doprinos tom cilju. „Proizvod“ je izgradnja odnosa s donatorima. Promovirate viziju, osjećaj zadovoljstva i pružanje mogućnosti pojedincu da doprinese pojedinoj korisnoj svrsi.

Nema sumnje da su kredibilitet i kapacitet udruge ključni elementi njezine sposobnosti da ponudi ovaj „proizvod“.

U poslu koji obavlja udruga ne prodaje konkretan proizvod ali to ne znači da ga nema. U stvari postoje dva proizvoda. Prvi je ono što udruga stvarno isporučuje kao što su školski ručkovi za djecu slabijeg imovnog stanja, prezentacije radova lokalnih umjetnika i sl. misija ( npr. poticanje ekološke svijesti) se ne smije miješati s proizvodom (pokretanje konkretne akcije npr. zbrinjavanja otpada, recikliranja i sl.). Trik je da svoj proizvod prezentirate konkretno. On uključuje koncept te vizualizaciju tog koncepta u obliku proizvoda odnosno usluge.

Ostatak članka pročitajte u časopisu udruga.hr broj 27/2017

*****

Službena putovanja vanjskih suradnika u inozemstvo

Udruge mogu svoje vanjske suradnike (osobe koje nisu zaposlene u udruzi) poslati na službeni put u inozemstvo za potrebe udruge.

Od 1. siječnja 2017. neoporezive isplate troškova nastalih na službenom putovanju u inozemstvu regulirane su odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/2017, nadalje: PravDoh) i Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/2016, nadalje: ZakDoh).  

Što se smatra službenim putovanjem u inozemstvo?

Službenim putovanjem u inozemstvo smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno te putovanje iz jedne strane države u drugu i iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države (čl. 7. st. 12. PravDoh).               

Prije nego što vanjski suradnici krenu na službeni put Udruga im treba izdati putni nalog.

Udruge mogu obrazac putnog naloga kupiti u bilo kojoj knjižari ili Narodnim novinama, a mogu ga i sami sastaviti (sa obveznim sadržajem), te popuniti i izlistati.

Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito:

§  računi za cestarine,   
§  računi za parking
§  putne karate ili u iznimnim i opravdanim slučajevima preslike putnih karata,
§  računi za smještaj i drugo.                                              

Što se može isplatiti vanjskom suradniku koji za svoj rad u udruzi NE prima nikakvu naknadu?

Udruge mogu svojim vanjskim suradnicima, tj. osobama koje nisu zaposlenici i koje do trenutka isplate primitaka po osnovi službenog putovanja nisu primile naknadu za svoj rad u Udruzi, (prema odredbi čl. 9 st. 1. t.11. Zakona o porezu na dohodak (Nar. Nov., br. 115/16), te čl. 7. st 7. Pravilnika o porezu na dohoda (Nar. Nov., br. 10/17, nadalje: PravDoh) neoporezivo isplatiti:

-          dnevnice,
-          troškove noćenja,
-          troškove prijevoza, te 
-          naknade za korištenje privatnog privatnog automobila u službene svrhe.

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu čine naknadu (čl. 7. st. 10 PravDoh) kojom se radniku nadoknađuju izdaci prehrane, pića i prijevoza u mjestu u kojem je radnik upućen na službeno putovanje.           

Dnevnice za službeno putovanje inozemstvu isplaćuju se za putovanje iz mjesta u kojem je mjesto rada ili mjesto prebivališta / uobičajenog boravišta radnika u drugo mjesto u inozemstvo koje je udaljeno najmanje  30 km, radi obavljanja poslova (vezanih uz radno mjesto radnika i djelatnost poslodavca) koji su navedeni u nalogu za službeno putovanje.   Pod službenim putovanjem u inozemstvo smatra se službeno putovanje iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno te putovanje iz jedne strane države u drugu i iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države.

Ostatak teksta pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 27/2017.

*****

Obveze udruga prilikom financiranja programa i projekata iz javnih izvora

Kod financiranja programa i projekata iz javnih izvora udruge se moraju pridržavati obveza koje su propisane u Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge

Normativni okvir financiranja programa i projekata udruga od interesa za opće dobro

Programi i projekti od interesa za opće dobro koje provode udruge mogu se financirati iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora. Suradnja Vlade RH s udrugama u provedbi javnih politika je imperativ te se očituje kroz različite oblike financijske i nefinancijske podrške čime se generiraju brojne pozitivne promjene i stvaraju prijeko potrebne sinergije za održiv društveni i gospodarski razvoj. U tom smislu, te sukladno obvezi iz čl. 33. st.2. Zakona o udrugama (Narodne novine 74/2014) ,Vlada RH je 2015. g. donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (u daljnjem tekstu: Uredba). Ističemo da su Godišnji planovi natječaja tijela državne uprave i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave za 2017.godinu, dostupni na mrežnoj stranici Ureda za udruge Vlade RH (https://udruge.gov.hr/).

Obveze udruga prilikom financiranja programa i projekata iz javnih izvora

Generalna mjerila koje moraju ispunjavati udruge koje koriste sredstva iz javnih izvora su:
1) obveza upisa u Registar udruga, odnosno drugi odgovarajući registar i u Registar neprofitnih organizacija,
2) uredno ispunjavanje obveza iz svih prethodno sklopljenih ugovora o financiranju iz javnih izvora, u suprotnom se odbija svaka prijava novog programa i/ili projekta na javni natječaj bilo kojeg davatelja financijskih sredstava,
3) redovita uplata doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i plaćanja poreza te drugih davanja prema državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave,
4) neosuđivanost ovlaštene osobe za zastupanje udruge i voditelja programa ili projekta za kaznena djela iz sfere gospodarskog kriminala.

Provedbeni instrument za financiranje programa i projekata je javni natječaj.

Financijska sredstva, bez objavljivanja javnog natječaja dodjeljuju se izravno samo:

-          u opravdanim i iznimnim slučajevima kada nepredviđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti standardni natječajni postupak i problem je moguće riješiti samo izravnom dodjelom financijskih sredstava;

-          kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nadležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se financijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija operativno sposobna za rad na području djelovanja i/ili zemljopisnom području na kojem se financirane aktivnosti provode;

-          kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao provoditelj određene aktivnosti;

-          te kada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju financijska sredstva do 5.000 kuna za aktivnosti koje iz opravdanih razloga nisu mogle biti planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5% svih sredstava planiranih u proračunu za financiranje svih programa i projekata udruga.

Ostatak teksta autora Marlona Macanovića pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 27/2017.

*****

Najbolji čuvari demokracije

U kolumni autora Zorislava Antuna Petrovića progovaramo o Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. To je samo jedan od dokaza putem kojega se može odlično vidjeti koliko su udruge korisne i koliko je velik njihov doprinos demokratskim procesima.

"Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata." Ovo je uvod u Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, jedan od najznačajnijih dokumenata koje je donijela Vlada Jadranke Kosor.

Zahvaljujući ovom dokumentu otvorena je u Hrvatskoj mogućnost da građani unaprijed znaju kakvi im se propisi spremaju i mogu na vrijeme reagirati ako ocijene nešto neprimjerenim. Kodeks je donesen nekoliko tjedana nakon što je počeo postupak promjene Ustava, motiviran prvenstveno osiguravanjem uspjeha referenduma o pristupanju Europskoj Uniji (više se nije tražila natpolovična većina glasova svih građana, već samo izašlih na referendum), a upravo su te ustavne promjene pokazale koliko je potreban. Naime, cijeli proces ustavnih promjena bio je obavijen velom tajne i građani su tek preko medija dobivali škrte informacije o tome što se sve misli mijenjati. Na kraju su građani praktički tek prije samog izglasavanja u lipnju 2016. saznali što će sve biti novo u temeljnom pravnom dokumentu države kad je već bilo prekasno reagirati.

Život po pravilima Kodeksa
No, sad više nije tako, što možemo zahvaliti Kodeksu, ali još više nevladinim udrugama bez kojih bi ovaj snažan alat bio daleko manje moćan. Naime, nitko tako koncentrirano poput udruga ne prati što vlast i zašto radi i upravo su one te koje najčešće reagiraju u ime građana kad se radi o savjetovanjima koja prethode upućivanju zakona u proceduru. Nije se teško u to uvjeriti, treba samo otići na stranicu esavjetovanja.gov.hr i pogledati komentare. Naravno, nije to ništa iznenađujuće jer udruge su upravo zato i nastale da bi se građani zainteresirani za različite probleme organizirali i zajedno bili glasniji kad je riječ o problemu koji ih tišti.

Svatko od nas ima pravo znati što se sve Vlada ili jedinice lokalne samouprave pripremaju promijeniti u našim životima, no nema svatko dovoljno znanja da bi prepoznao u kojem grmu leži zec, odnosno što se krije iza neke zakonske formulacije.

Primjerice, sredinom travnja je završeno javno savjetovanje o novom nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu koji može biti prvi korak na putu prema privatizaciji komunalnih poduzeća. Naravno, to samo po sebi ne mora biti loše ako se pretpostavi da će privatni vlasnik uvesti racionalnost u poslovanje, no ako samo profit bude cilj a monopol dođe u privatne ruke onda će cijene sigurno otići u nebo. I upravo zato da se takve stvari ne događaju dobro je da postoji Kodeks i udruge.

Ostatak kolumne pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 27/2017

*****

 

Izašao je novi broj časopisa Udruga.hr za svibanj 2017.!

Na naslovnici novog broja ovogodišnji je dobitnik volonterskog Oskara s Hrabrog telefona Matej Ilić Buljan.

Tema broja su "Financiranje udruga iz javnih izvora".

Donosimo i praktične primjere u okviru tema:

- Kako osmisliti i organizirati seminar (2. dio)
- Kako zaštiti naziv udruge
- Kako udruga može isplatiti stipendiju
- Događanja i radionice
- Dani otvorenih vrata udruge
- EU projekti i udruge

Svim svojim pretplatnicima darujemo besplatni PROGRAM ZA POPUNJVANJE PUTNIH NALOGA!

*****

Kako udruga može isplatiti stipendiju za školovanje ili studiranje

U članku našeg glavnog urednika Igora Milinovića pojašnjavamo koja je dokumentacija potrebna i kako se oporezuje isplata stipendije.

Udruga može dodjeljivati stipendije učenicima i studentima za njihovo školovanje i studiranje sukladno ciljevima utvrđenim statutom. Tako primjerice, udruga može u statutu definirati da će se za ostvarivanje ciljeva dodjeljivati stipendije osobama slabijeg imovinskog stanja, talentiranim učenicima ili studentima, itd. U statut se može, primjerice, unijeti sljedeća odredba:

Ciljevi Udruge su:
-___________________________,
-____________________________,
- dodjela stipendija talentiranim učenicima i studentima koji nemaju dostatna sredstva za školovanje ili studiranje,

Stipendija učeniku ili studentu za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te studiranje na fakultetima (u tuzemstvu i inozemstvu) može se neoporezivo isplatiti do 1.750,00 kuna mjesečno ( članak 6. stavak 1.  Pravilnika o porezu na dohodak - Narodne novine, br. 10/2017). Iznimno, ako se u tijeku jednog mjeseca isplaćuju stipendije za više mjeseci, neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je stipendija trebala biti isplaćena. Navedeno proizlazi iz članka 6. stavka 5. Pravilnika porezu na dohodak.

Dakle, ako stipendija nije bila isplaćena, primjerice zbog nelikvidnosti udruge, moguće je isplatiti tu stipendiju naknadno, u nekom idućem mjesecu, neoporezivo do 1.750,00 kuna i to bez obzira da li se u tom mjesecu isplaćuje još koja stipendija. Međutim, nije moguće stipendiju unaprijed isplatiti neoporezivo (na primjer, nije moguće u rujnu, uz isplatu stipendije za mjesec rujan, isplatiti unaprijed neoporezivo i stipendiju za mjesec listopad).

Više o temi možete pročitati u ostatku članka objavljenom u časopisu broj 27/2017 u kojemu donosimo i niz konstruktivnih primjera...

*****

Prekršaji i protupravna ponašanja na sportskim natjecanjima

Autorica Suzana Šop se u časopisu Udruga.hr broj 26/2017 posvetila temi o protupravnim ponašanjima na sportskim natjecanjima.

Suzbijanja i sankcioniranje protupravnih ponašanja na sportskim natjecanjima, kao i sprječavanje pojavnih oblika nasilja, jedno je od ključnih problema suvremenog društva.

Česti slučajevi nedopuštenog i protupravnog ponašanja, nasilja i brojnih nereda na sportskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, zahtijevali su normativno i detaljnije uređenje ovakvih postupanja. Primjena preventivnih i represivnih mjera, kao i procesuiranje počinitelja koji ne poštuju zakonske odredbe, temeljni je prioritet hrvatskog zakonodavstva i prakse. Nužno je ujednačiti sudsku praksu u primjeni pravne regulative koja se odnosi na sprječavanje nereda i protupravnih ponašanja koja se događaju na sportskim natjecanjima. Počinitelji nedoličnih i protupravnih ponašanja svojim postupanjem ugrožavaju sigurnost i zaštitu drugih sudionika sportskog natjecanja, a često dolazi i do oštećenja i uništenja imovine koja je sastavni dio sportskog objekta gdje se održava sportsko natjecanje.

Nacionalni i međunarodni pravni propisi sprječavaju i kažnjavaju svaki oblik nasilnog i protupravnog ponašanja pa tako i na sportskim natjecanjima. Jedan od temeljnih međunarodnih dokumenata kojim se jamči pravo na život i pravo na osobnu sigurnost je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odlaskom na sportsko natjecanje u svojstvu gledatelja, ili neke službene osobe koja organizira natjecanje, ili natjecatelja, osobna sigurnost osobe i njegova života ugrožena je i dovedena u opasnost u slučaju nastanka različitih oblika nasilja ili protupravnog ponašanja počinitelja. 

Europska konvencija o nasilju i nedoličnom ponašanju gledatelja na športskim događajima, posebice na nogometnim utakmicama (u daljnjem tekstu: Konvencija) donesena je u Strasbourgu 19. kolovoza 1985. godine.

Konvencija nastaje kao rezultat potrebe da se zakonskim odredbama uredi nedolično ponašanje gledatelja na sportskim natjecanjima, a koje se temelji na odredbama Konvencije. Temeljem Konvencije mnoge države počinju uređivati svoje zakonodavstvo u cilju osiguranja sigurnosti gledatelja, natjecatelja i ostalih sudionika sportskih natjecanja, a radi sprječavanja, suzbijanja i sankcioniranja protupravnih navijačkih ponašanja. Cilj Konvencije ogleda se u prilagođavanju zakonodavstva država potpisnica Konvencije sa odredbama Konvencije, radi nadziranja protupravnih ponašanja na sportskim natjecanjima.

*** 

Pozajmljivanje novčanih sredstava
U ured naše konzultantske službe stiglo je dosta upita o temi pozajmljivanja novčanih sredstava u vidu zajma. Udruga u pravnom prometu može imati ulogu zajmodavca. Dakle, moguće je da udruga pozajmi određeni iznos novčanih sredstava drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi. U takvoj situaciji potrebno je sklopiti ugovor o zajmu.

Naime, takvim obvezuje se zajmodavac, odnosno udruga predati zajmoprimcu, odnosno određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi, određeni iznos novca, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca. Na primljenom iznosu novca zajmoprimac stječe pravo vlasništva. Osim novca, udruga može drugoj osobi predati i određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se tada obvezuje vratiti joj poslije stanovitog vremena istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.

Važno je napomenuti da ono što se u kolokvijalnom govoru naziva „posuđivanjem“ novca, ustvari je zajam. Zakon o obveznim odnosima posudbu, odnosno ugovor o posudbi, definira kao ugovor koji nastaje kada posuditelj preda posudovniku određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obveže vratiti ju nakon uporabe. Objekt posudbe su nepotrošne stvari, a potrošna stvar može biti objektom posudbe samo ako se ugovori povrat iste stvari.

Da bi ugovor o zajmu bio valjan, on ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, ali isto tako i može biti. Zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate.

Ostatak članka pročitajte u časopisu Udruga.hr broj 26/2017

***

Preraspodjela radnog vremena u udruzi

Preraspodjela radnog vremena jedan je od izuzetaka ograničenja trajanja radnog vremena predviđenog Zakonom o radu. Radi toga ovaj institut svoju praktičnu primjenu može naći i prilikom organizacije radnog vremena u udrugama.

Pojam preraspodjele radnog vremena
Sukladno zakonskim odredbama, kada narav posla to zahtijeva, puno, ili nepuno radno vrijeme može preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog, ili nepunog radnog vremena. Važno je istaknuti kako pri tome prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog, ili nepunog radnog vremena.

Određivanje preraspodjele
Preraspodjelu radnog vremena određuje udruga kao poslodavac. Preraspodjela radnog vremena mora biti određena unaprijed, nikako naknadno, jer je to protuzakonito i dovodi do prekršajnog kažnjavanja poslodavca.

Poslodavac, znači i udruga, može donijeti odluku o preraspodjeli radnog vremena samo ako je takva mogućnost unaprijed predviđena ugovorom o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, ili kolektivnim ugovorom. Treba istaknuti kako se odredbe Zakona o preraspodjeli radnog vremena primjenjuju i na pisani ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, ako drukčije nije uređeno posebnim propisom, ili nekim od navedenih izvora radnog prava.

Ostatak teksta autora Bože Prelevića možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 26/2017. 

*****

Kako newsletterom privući donacije?

Tekst naše autorice Davorke Lončar donosi devet korisnih savjeta kako newsletterom privući donacije.

Newsletteri predstavljaju temelj za mnoge komunikacijske strategije udruge. Pomažu udruzi u izgradnji kvalitetnijih odnosa sa sadašnjim i potencijalnim donatorima i informiraju ih o njezinim projektima,  programima, aktivnostima i uspjesima.

Izvrsna su tehnika kojom se može privući pažnja donatora i služe postizanju vrlo bitnih ciljeva.

Jedan su od načina da ostanete u kontaktu s donatorima i dobar su podsjetnik na udrugu i njezinu misiju. Newsletter pruža i mogućnost da informirate donatore o vašim ciljevima i svrsi.

Da bi newsletter postigao efekt tj. da bi ga primatelji stvarno i pročitali potrebno ga je kvalitetno dizajnirati. To se odnosi na njegov sadržaj i grafički dizajn.

Kako dakle, kreirati newsletter koji će privući pažnju? 
Osnovne smjernice za  kreiranje učinkovitog newslettera bile bi slijedeće:

1. Napravite plan
2.  U fokusu su donatori
3. Posebnu pažnju posvetite naslovu
4. O čemu sve  pisati
5.  Kreirajte  vizualne prezentacije (grafike, fotografije, video)
6.  Koliko često slati newsletter
7. Kod e-newslettera prioritet dajte mobilnom dizajnu
8. Omogućite dijeljenje sadržaja e-newslettera na društvenim mrežama
9. Dodajte  opciju pretplate na e-newsletter  na web stranice ili blog udruge 

Pojašnjenje za svaku od navedenih točki pronađite u ostatku teksta u novom broju časopisa Udruga.hr.

*****

Novi Opći porezni zakon

Od 1. siječnja 2017. na snazi su odredbe novog Općeg poreznog zakona (u nastavku: OPZ), kao temeljnog propisa porezne reforme. Novine u OPZ-u svakako se na neposredan, ili posredan način odražavaju i na rad udruga.

Porezna tajna
U novim odredbama OPZ-a o poreznoj tajni brisano je upućivanje na odredbe drugih propisa o ovoj materiji. Osim toga, u novom OPZ-u je u odnosu na stari OPZ izmijenjena odredba o objavi popisa dospjelih, a neplaćenih dugova, na način da će se ovi podaci objavljivati jedanput godišnje.

Obvezujuća mišljenja
U novi OPZ unesene su odredbe kojima se određuju područja za koja se može zatražiti obvezujuće mišljenje Porezne uprave.

Dostava poreznog akta
Kod dostave poreznih akata sada je sudioniku poreznog postupka omogućeno dokazati suprotnu činjenicu, odnosno da navedeni porezni akt nikada nije primio. Sukladno OPZ-u, smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od petnaest dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave, osim ako sudionik dokaže da iz opravdanih razloga nije mogao primiti porezni akt.

Podaci koji se prikupljaju od poreznih obveznika
Novinu predstavlja odredba prema kojoj je Poreznoj upravi dana ovlast da prikuplja i dobiva podatke koji se ne odnose samo na poslovne knjige i evidencije (uglavnom knjigovodstvene) nego i na ostale podatke, kao što su mrežni podaci, podaci na internetu te pohranjeni računalni podaci, bez obzira gdje se podaci nalaze.

Ostatak teksta našeg autora Bože Prelevića možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 26/2017.

***** 

Upravljanje promjenama

U tekstu našeg autora Bernarda Iljazovića govori se o tome kako se udruge moraju prilagođavati novonastalim prilikama kako bi udovoljile uvjetima okruženja u kojemu egzistiraju. No, prije nego se krene u kompleksan i nepredvidljiv proces promjene management organizacije treba razmotriti nekoliko ključnih pitanja:
zbog čega bi promjena koristila organizaciji
kako motivirati zaposlenike na promjenu
kako prevladati moguće otpore te
kako upravljati procesom promjene osiguravajući potporu svih zaposlenika

S obzirom na veliki broj eksternih i internih čimbenika koji mogu utjecati na konačan rezultat promjene management većine organizacija za uspješno upravljanje procesom prolazi kroz ciklus organizacijske promjene koji se sastoji od pet glavnih faza:
zajednička referenca – osvijestiti
pripravnost – stvoriti spremnost
organiziranje – detaljno planiranje
implementacija – razvoj sposobnosti
konsolidacija – institucionalizacija promjene

Redoslijed prolaska kroz faze važan je za uspješnost procesa promjene  i stoga ih nije preporučljivo preskakati, pojednostavljivati, odnosno stvarati prečace ili oslanjati se na implementaciju odozgo prema dolje.

Nužnost promjena
Pokretači promjena koji iniciraju management organizacije na donošenje odluke o nužnosti pokretanja procesa promjene mogu biti sljedeći:

pojavila se značajna prilika koja bi organizaciji mogla omogućiti da postane predvodnik u svojoj djelatnosti ako izvrši određene korekcije u pojedinim segmentima poslovanja

povećana konkurencija sličnih organizacija zahtijeva repozicioniranje vaše organizacije

spajanje s drugom organizacijom u obliku preuzimanja ili partnerstva

reakcija na negativni publicitet u medijskom prostoru

promjene u donatorskim ili vladinim politikama

gospodarska recesija uz smanjenje financijskih sredstava direktno dovodi do povećane konkurencije različitih organizacija za sredstvima

Pokretače promjena u organizaciji neće apsorbirati svi na isti način najčešće zbog pristupa različitim vrstama podataka, različitim perspektivama odnosno razlikama u analizi trenutne situacije.

Za management pokretači promjena su pretežito eksternog karaktera (promjena vladine, donatorske politike) dok su za zaposlenike većinom internog karaktera (radni uvjeti, materijalna prava, stručni razvoj, odnosi sa suradnicima).

Ulaganje određenog vremena kako bi se razumjeli stvarni pokretači promjena, stvoriti će pozitivne efekte u kasnijim fazama procesa, stoga iako vam to može djelovati kao gubitak dragocjenog vremena, obratite na to pažnju jer će vam se isplatiti.

Kako bi management mogao krenuti u realizaciju kreiranja zajedničkih referentnih točaka, potrebno je uskladiti koliko god je moguće organizacijske pokretače promjena s pokretačima promjena zaposlenika.

***** 

Kako osmisliti i organizirati seminar?

Zaključili ste da imate znanja i iskustava koja biste mogli i morali prenijeti svojim članovima, a i onima koji nisu vaši članovi?

To je svakako dobra ideja. Svaki seminar je prilika za mnoge dobre stvari. Osim povećanja prihoda udruge, tu su još i povezivanje s članovima, privlačenje novih članova, povećanje prisutnosti u medijima, podizanje ugleda udruge u stručnim krugovima i naposljetku, ugodno druženje uz razmjenu ideja i informacija.

Pravni aspekti organiziranja seminara
Najprije provjerite što vam piše u statutu udruge, možete li se uopće baviti tom djelatnošću. Negdje u vašem statutu bi trebalo pisati da se ciljevi udruge ostvaruju između ostalog i organiziranjem stručnih savjetovanja, seminara, predavanja i skupova sa svrhom međusobnog obavješćivanja i razmjene iskustava. Nemate li takav navod u statutu, bilo bi dobro unijeti ga. Pretplatnici ovog časopisa imaju pravo na besplatno savjetovanje kod uredništva pa ih možete i za ovo pitati.

Nikako nemojte zanemariti pravne aspekte organiziranja seminara, smijete li polaznicima ponuditi ručak i osvježenja kao i kakav će utjecaj povećani prihod imati na vođenje financija i računovodstvene izvještaje koje morate pripremati. Te teme se u ovom časopisu redovito obrađuju i uvijek ćete naći trenutno važeće informacije tako da ih u ovom tekstu nećemo obrađivati.

Koje su teme i tko to već radi
Odredite teme i područja koja želite ponuditi. Sjednite u timu i popišite teme koje bi bile od interesa za vaše članove. Pustite mašti na volju, nabrojite sve čega se sjetite, sve što biste vi voljeli da vam netko objasni, sve što ste načuli da bi nekoga zanimalo.

Zatim pretražite internet i ostale dostupne izvore i pogledajte tko još nudi nešto slično. U većini slučajeva, netko već nudi. Analizirajte sve – tko što organizira, koliko često i gdje, kako su koncipirani ti seminari, tko su im predavači, kolika je kotizacija, što kažu sudionici, zadovoljni i oni drugi.

Ostanete li nakon ovakve analize i dalje pri stavu da trebate i vi organizirati seminare, osmislite odmah cijeli niz predavanja, seminara, radionica, okruglih stolova, možda i tele-seminara i učenja preko weba. Šteta je ulagati napore za samo jedan seminar.

Što kažu vaši članovi?
Pošaljite upitnik svojim članovima s prijedlozima ideja za seminare i radionice i tražite ih da iskažu svoj interes te nadopune sve što smatraju potrebnim.

Međutim, kod analize i tumačenja onog što tim anketama povratno dobijete budite oprezni. Dobit ćete možda postotno malo odgovora, ali to ne znači da ljudi nisu zainteresirani za seminare, ako biste im ponudili neki. Jednostavno su previdjeli vaš e-mail, zagubio im se u moru drugih, ili su ga vidjeli, ali su mislili odgovoriti kasnije pa zaboravili, ili su vidjeli, ali im se nije dalo ispunjavati upitnik.

Isto tako, neki će vam se oduševljeno javiti, glasati za sve predložene teme, no nikad neće doći na vaš seminar. Imali su dobre namjere, ali ništa više od toga. Nadalje, može se dogoditi da se pokaže kako tema koja je dobila najviše glasova, ljudima ipak nije toliko interesantna. Ili im jest zanimljiva, ali nisu spremni sami platiti kotizaciju, a ne mogu to tražiti od firme u kojoj rade.

Tako da su rezultati ankete koju ste proveli među svojim članovima samo dašak nečega što ćete tek kasnije moći definirati. Ipak, korisno je provesti ovakvu anketu iz još jednog razloga.

Ljudima ćete tako najaviti da se nešto sprema i zainteresirati ih za cijelu priču. Kad nakon toga stigne i poziv za neki konkretni seminar, reći će aha, to je ono što su me pitali, ipak se znači nešto pokrenulo. A vi ste im, kao organizator, jedan korak bliži od drugih.

*****

Udruge štede javni novac

U novoj kolumni našeg autora Antuna Zorislava Petrovića govori se o tome kako udruge zapravo štede javni novac.

U dijelu javnosti se unazad dvije godine stalno diže galama o tome kako udruge troše novac poreznih obveznika, sjajno žive od toga i slične besmislice. Najbolje od svega je da se ta graja diže mimo korištenja ikakvih argumenata, već se u najboljem slučaju izvuče nekakav kumulativni podatak koji bi trebao pokazati kako udruge gutaju ogroman novac.

Primjerice, prošle godine se baratalo podatkom da jedna od najstarijih i najviđenijih udruga ima proračun od nekoliko milijuna kuna, a od građana su dobile jedva desetak tisuća kuna donacija. Taj argument je trebao dokazati da su udruge paraziti kojima novac pada s neba, no autori takvih izjava, naravno, nikad nisu niti pokušali osmisliti i napraviti nekakav projekt i prijaviti ga na natječaj. Može se, naravno, raspravljati o tome kakvi su kriteriji pojedinih natječaj i dovoditi u pitanje vrijedi li, primjerice, zagovaračka kampanja za zaštitu neke biljke ili životinje, odnosno kampanja zagovaranja uvođenja dvostrukog prava glasa za pripadnike manjina x ili y novca.

Međutim, kod ozbiljnih donatora, kao što je Europska unija, kriteriji postoje, javni su i svatko se može okušati u dobivanju sredstava za realizaciju nekog projekta koji smatra bitnim, a koji se uklapa u objavljeni poziv. No, to ipak iziskuje nekakvo znanje, iskustvo i vrijeme, koje tzv. pljuvači ne žele potrošiti da bi uzeli taj, navodno, tako lako dostupan novac.

Istina je da se u mnogim jedinicama lokalne samouprave, koje godišnje podijele nekoliko stotina milijuna kuna udrugama, za dio sredstava praktički unaprijed znaju korisnici i to je apsolutno u redu. Nekakva kulturno-umjetnička društva ili sportski klubovi koji ljudima u nekoj manjoj općini predstavljaju značajan sadržaj svakako zaslužuju imati garantirana sredstva jer je njihova aktivnost lako mjerljiva, a i bitna ljudima koji na tom području žive. No, na području kulture ili nekakvih ljudskih prava, gdje je daleko teže izmjeriti koliko je značajna neka izložba ili predavanje teško razumljivo slabo obrazovanim sugrađanima, stvari su ipak nešto složenije. 

*****

GORDAN BOSANAC, Centar za mirovne studije: Cilj je promicanje mirotvorstva

Centar je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam

Godinama zagovaramo uvođenje mirovnog obrazovanja i obrazovanja za demokraciju  u obrazovni sustav

Angažmanom u više udruga uspostavlja se kvalitetnija  suradnju među udrugama. Ograničavanje rada ljudima samo na jednu temu bila bi povreda prava na slobodu udruživanja, mišljenja i izražavanja.

Prisjetimo se nastanka Centra za mirovne studije.
Osnivanje CMS-a bio je  svojevrsni odgovor na ratno stanje u Hrvatskoj ali još više želja za podizanje svijesti i stvaranje kapaciteta društva i institucija da se takvo nasilje više ne ponovi. Na neki način smo udruga proizašla iz domovinskog rata. Naime, Udruga je službeno osnovana 1997. godine iako se inicijalna ideja rodila par godina ranije, inspirirana Volonterskim projektom Pakrac. Taj projekt je pokrenut u jesen 1992. godine pod okriljem UN-a u suradnji s Antiratnom kampanjom Hrvatske. U sklopu projekta domaći i međunarodni volonteri s različitih strana svijeta obnavljali su ratom razrušen i podijeljen Pakrac kroz koji je prolazila crta razgraničenja. Boravak stranih volontera imao je dobar utjecaj na obnovu društvenog života u podijeljenom i razrušenom radu. Kroz obnovu kuća, obnavljalo se i povjerenje. Osnivači CMS-a aktivno su sudjelovali u tom projektu nakon čega su osmislili prve treninge izgradnje mira u Hrvatskoj, MIRamiDE.  Iz tih treninga proizašla je i ideja o osnivanju Centra za mirovne studije i pokretanju Mirovnih studija kao jedne od glavnih aktivnosti CMS-a. Program Mirovnih studija i danas je aktivan.

Koji su osnovni postulati koje CMS promiče?
Centar je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, tj. mirotvorstva, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam. Za naš identitet važno nam je naglasiti da smo mi i mirovna i ljudsko-pravaška organizacija. Promicanje mirotvorstva posebno nam je važno jer ne ide uvijek ruku pod ruku s ljudsko-pravaškim metodama. Sjetimo se, primjerice, nelegalne vojne intervencije na Irak kada su pojedine zapadne Vlade koristile zaštitu ljudskih prava kao argument za vojnu intervenciju. Takav pristup je nama potpuno neprihvatljiv.

Koje programe ste do sada realizirali, a koji su trenutno aktualni?
U 20 godina postojanja CMS je doživio i programske i organizacijske transformacije. Počeli smo primarno kao grass-root organizacija koja se bavi mirovnim obrazovnim programima kroz Mirovne studije i treninge izgradnje mira. Nakon 2000-te, kada su se promjenom vlasti stvorili uvjeti za institucionalne suradnje uključili smo rad na javnim politikama i zagovaranju, a postepeno smo počeli uključivati i druge aktivnosti direktnog rada,  npr. kroz kulturu. Vjerojatno smo danas najprepoznatljiviji po našem radu vezanim uz tražitelje azila i izbjeglice. Ta aktivnost nam je jako važna jer je povezana s ratovima,  pa tako sada radimo s ljudima koji bježe od nekih drugih ratova. Imamo jaku komponentu rada na suzbijanju diskriminacije gdje smo s vremenom krenuli i u pružanje pravne pomoći, ali i dizanje antidiskriminacijskih udružnih tužbi. Naš obrazovni mirovni program je također dobio zagovaračku komponentu. Godinama zagovaramo uvođenje mirovnog obrazovanja i obrazovanja za demokraciju  u obrazovni sustav. Tu su i teme vezane za sigurnost, s  tim da je koncept koji mi zagovaramo ljudska sigurnost. Pratimo rad vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Zadnje dvije godine aktivirali smo program Socio-ekonomska pravda, koji bi trebao odgovoriti na sve veće društvene nejednakosti u Hrvatskoj kroz istraživanja i zagovaranja politika koje omogućuju pravednu raspodjelu društvenih dobara.

Koja je Vaša pozicija unutar CMS-a, odnosno kako vi osobno pridonosite CMS-u?
Član sam Izvršnog odbora, što znači da dio svog vremena posvećujem organizacijskom razvoju udruge. CMS je specifičan po tome da njegujemo horizontalno upravljanje, dakle moć nije koncentrirana u jednoj osobi već se ona dijeli na više osoba unutar Izvršnog odbora. To nas čini dosta drugačijima od ostalih organizacija, ali i zahtjeva više napora prilikom donošenja i usuglašavanja odluka. Izuzev toga vodim program Ljudske sigurnosti, kroz koji pratim rad vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Pratim rad Sabora, Vlade i pojedinih ministarstva kada predlažu zakonska rješenja vezana za ljudska prava, sigurnost i slično. To je ona klasična „watch dog“ uloga organizacije. Predajem kolegij Ljudska sigurnost na Mirovnim studijima. Najavi aktivacije vojnog roka zasigurno će moj program posvetiti puno pažnje i vremena. Budući da imam dosta iskustva u javnom zagovaranju pomažem i drugim programima unutar CMS-a kad se rade zagovaračke kampanje ili akcije. Predstavljam CMS i u nekoliko domaćih i međunarodnih mreža.

***

Financiranje udruga iz javnih izvora

Posljednjih godina udruge su dobile puno veću samostalnost i slobodu te na taj način puno „slobodnije“ funkcioniraju. Novim zakonom ostali su i dalje neki dijelovi nedovoljno obrađeni te se u nekim situacijama različito i postupa, pogotovo tamo gdje to statutom nije dobro objašnjeno. Nedostupnošću podataka i nedorečenošću dolazi i do zlouporaba u korištenju financijskih sredstava a time i do nepovjerenja građana u takve načine financiranja udruga kao i projekte koje provode udruge.  S obzirom da je udrugama potreban financijski izvor kako bi mogle funkcionirati, one to traže iz različitih izvora, a posebno javnih izvora. Vlada je donijela uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Što su to javni izvori
Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine broj 26/2015 – u nastavku teksta: Uredba) propisuje u članku 1. stavku 3. što smatra javnim izvorom:

„Pod javnim izvorima podrazumijevaju se sredstva državnog proračuna, koja uključuju i namjenska sredstva od igara na sreću te sredstva proračuna županija, gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora“

Kada se udrugama dodjeljuju financijska sredstva iz javnih izvora
Navedeno propisuje Uredba u članku 1. st. 4 i 5. u kojima se navodi:

„Ako posebnim propisom nije drugačije određeno odredbe ove Uredbe primjenjuju se kada se udrugama odobravaju financijska sredstva iz javnih izvora za:
-  provedbu programa i projekata kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateškim i planskim dokumentima,
-  provedbu nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom,
-  obavljanje određene javne ovlasti povjerene posebnim zakonom,
-  pružanje socijalne usluge temeljem posebnog propisa,
-  sufinanciranje obveznog doprinosa korisnika financiranja za provedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora,
-  podršku institucionalnom i organizacijskom razvoju udruge,
-  programe ili projekte zapošljavanja,
-  donacije i sponzorstva i
-  druge oblike i namjene dodjele financijskih sredstava iz javnih izvora.
Odredbe ove Uredbe na odgovarajući način primjenjuju se i kada se udrugama odobravaju nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama“

Što sve Udruga mora ispunjavati koja koristi javne izvore
Udruga mora ispunjavati određene kriterije kako bi koristila javne izvore koji su propisani Uredbom i to:

-  ono što je prvo bitno da je upisana u Registar Udruga i neprofitnih organizacija,
-  u statutu mora imati navedeno obavljanje djelatnosti koje su predmet financiranja
-  ciljevi Udruge ne smiju biti u suprotnosti s Ustavom
-  vrlo je važno napomenuti da Udruga mora uredno ispunjavati obveze iz svih prijašnjih ugovora ukoliko ih je bilo, te da sve financijske obveze mora na vrijeme ispunjavati kao što su doprinosi, porezi i slično
-  protiv osoba koje su ovlaštene za zastupanje udruge ne smije se voditi kazneni postupak ili da je već pravomoćno bio osuđen
-  udruga mora imati dovoljno organiziranih ljudi te ukoliko dođe do većih projekata i mogućnosti dodatnih volontiranja, zapošljavanja umrežavanja te mogućnosti međusobne suradnje i povezanosti s ostalima u provedbi određenog projekta.

*****

Izašao je novi broj časopisa Udruga.hr!

U novom broju razgovarali smo sa Gordanom Bosancem iz Centra za mirovne studije, udruge građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam.

Osim toga u novom broju časopisa očekuje vas niz zanimljivih tema između kojih izdvajamo:

- Autorske naknade - kome se mogu isplatiti i kako se oporezuju od 1.1.2017.
- Kako osmisliti i organizirati seminar
- Može li udruga dati zajam
- Financiranje udruga iz javnih izvora
- Predaja tromjesečnog financijskog izvještaja
- Obračun honorara osobama koje nisu zaposlenici udruge 
- Što udrugama donosi novi opći porezni zakon
- Kako newsletterom privući donacije
- Kako izgleda skraćeni stečajni postupak nad udrugom...

 *****

Zakonske regulative za udruge za zaštitu životinja

Razne udruge za zaštitu životinja udružuju ljude kojima je cilj zaštititi životinje, njihov život i zdravlje, pomoći prilikom zbrinjavanja napuštenih životinja, povratka divljih životinja u prirodu, podizanje svijesti o važnosti životinjskog svijeta te skretanje pozornosti na probleme u zakonskim regulativama za prava životinja.
Udruge za zaštitu životinja moraju poznavati akte koji reguliraju njihov rad te znati svoja prava i dužnosti u okviru brige i zaštite za životinje, ovisno o svom tipu udruge.

Zakon o zaštiti životinja kao glavni akt za zaštitu životinjskog svijeta jedan je od temelja djelovanja udruga za zaštitu životinja neovisno o tome kako te udruge ostvaruju zaštitu.

Navedeni zakon već u svom prvom članku definira svoje ciljeve koji uključuju odgovornost, obveze i dužnosti fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti; način postupanja sa životinjama; uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmrćivanju životinja, držanje životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima, na predstavama i natjecanjima životinja, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama.

U dosadašnjem djelovanju udruge za zaštitu životinja održale su brojne kampanje i akcije kojima su nastojale skrenuti pozornost na patnje životinja u prehrambenoj industriji, laboratorijima, farmama krzna, lovu i ribolovu, industriji zabave te pokušavale informirati širu javnost o problemu napuštanja i zlostavljanja kućnih životinja. Također, bitno je naglasiti kako su upravo udruge česti predlagači  promjena Zakona za zaštitu životinja te inicijatori donošenja raznih podzakonskih akata kojima bi se dodatno osiguralo provođenje samog zakona i bolje djelovanje u praksi.

Ovdje je važno spomenuti i članak 205. Kaznenog zakona u kojem stoji da tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili ju teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama čini kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja te će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Ukoliko to učini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Zakon predviđa za navedeno kazneno djelo i blaži oblik, počinjen iz nemara, odnosno nehaja. Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci. Takva životinja opisana u navedenom članku oduzet će se.

Ostatak teksta možete pročitati u časopisu Udruga.hr broj 2/2017 

****

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za 2016.

Udruga koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je nadležnom tijelu državne uprave, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za poslovnu godinu. Navedeno proizlazi iz članka 6. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 121/2014)  i članka 14. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 31/2015).

Rok za dostavu  izvještaja
Izvještaj se dostavlja u roku 60 dana od isteka poslovne godine, što znači da se za 2016. godinu izvještaj mora dostaviti do 1. ožujka 2017.

Izvještaj se može dostaviti davatelju sredstava i u roku različitom od prije navedenoga, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili aktima.
Izvještaj se može sastavljati i za razdoblja u tijeku poslovne godine ako to zatraži davatelj sredstava.

Obrazac PROR-POT
Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sastavlja se na Obrascu: PROR-POT ako drugim propisima ili aktima nije utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava.
Obrazac: PROR-POT sadrži najmanje sljedeće podatke:
I. Opći podaci:
1. primatelj sredstava
2. davatelj sredstava
3. naziv projekta/programa/ostalo
4. razdoblje izvještavanja
II. Financijski podaci
III. Ostali javni izvori financiranja (projekta/programa/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava podnosi)
IV. Bilješke (o provedenim aktivnostima vezanim uz realizaciju projekta/programa/ostalo, postignutim rezultatima i slično).

Obrazac PROR-POT može se preuzeti na internetskim stranicama ministarstva financija: www.mfin.hr àNeprofitne organizacije à Financijsko izvještavanje à Obrazac PROR-POT

Primjer ispunjenog obrasca možete vidjeti u časopisu Udruga.hr broj 25. 

****

Najčešće marketinške pogreške udruge i kako ih izbjeći

Marketing je jedan od integralnih aspekata svake neprofitne organizacije pa tako i udruge. Kreiranje marketinške strategije i njezina uspješna realizacija za udrugu može biti vrlo zahtjevan zadatak. Kako bi olakšali ovaj posao osvrnuti ćemo se na neke najčešće pogreške kod kreiranja marketinške strategije.
Uobičajeno, pogreške se događaju jer udruzi nedostaje vrijeme, osoblje  ili resursi. Kao i bilo što drugo, marketing traži praksu i upornost kako bi postigli uspjeh. Stoga, koristite svo raspoloživo znanje i iskustvo kako bi maksimizirali učinkovitost vaših napora. Poduzmite sve korake potrebne da bi izbjegli ponavljanje uobičajenih marketinških grešaka. One se mogu vrlo jednostavno izbjeći pažljivim planiranjem marketinške kampanje.
Za početak ćemo navesti neke općenite pogreške pri kreiranju marketinške strategije i odabiru marketinških tehnika, a zatim ćemo se osvrnuti na neke pogreške vezane uz kreiranje promotivnih materijala, marketinšku poruku te online promociju.

Ostatak teksta autorice Davorke Lončar pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25. 

*****

 

Reklama udruge

Rijetko tko se u današnje vrijeme nije susreo s pojmom reklama i uopće njezinim prikazivanjem. To je vrsta komunikacije kojom sponzor reklame ili bilo koja druga fizička ili pravna osoba pokušava uvjeriti u korisnost određenog postupka, obično kupovine proizvoda ili usluge. Kad su u pitanju udruge tada se ta reklama može odnositi i na njezino predstavljanje svrhe i cilja kojim se bavi udruga te je u tom slučaju i vrlo korisna.

Svojom „reklamom“ ako to tako možemo nazvati udruga promiče svoje interese a oni znaju često biti prijeko potrebni za veću masu ljudi. Da bi postigao ovaj cilj autor reklame ili onaj kome je cilj na neki način oglasiti se, služi se svjesnim ili podsvjesnim porukama, odnosno kombinacijom informacije i reklamacije u reklamnoj poruci. Reklamiranje se smatra djelom komunikacijskog sustava i marketinga

Oglašavači se najčešće trude da povećaju interes za reklamirani proizvod njegovim brandiranjem. Slika ili ime proizvoda se ponavlja, zajedno s njegovim poželjnim osobinama, tako da se kod potrošača stvori veza između nekakvog branda i spomenutih osobina.

Jedna od najvažnijih karakteristika reklame je način na koji ona dolazi do potrošača reklamiranog proizvoda ili usluge. U ovu svrhu se koriste: radio-televizije, novine, časopise, video igre, internet, poštanske pošiljke, distribucija letaka i drugi načini.

Pored tvrtki koje reklamiraju svoje komercijalne proizvode i usluge, naručitelji reklama mogu biti: političke stranke interesne grupe, državne i javne ustanove te sve udruge vezane za navedene. Reklame najčešće osmišljavaju reklamne agencije a i svaka udruga može sama osmisliti svoju reklamu ili eventualno nekoga zadužiti za njezino osmišljavanje. Ovdje posebno naglašavamo situaciju reklame udruge - ona svakako nije zabranjena ali mora se povesti računa o razlikama reklame i oglašavanja kad su u pitanju udruge za razliku od trgovačkih društava.

Ostatak teksta autorice Svjetlane Petrušić pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25/2017

*****

Izrada plana nabave udruga za 2017.

U tekstu autora Bože Prelevića, pravnog konzultanta časopisa Udruga.hr, doznajte sve relevantnosti oko Izrade plana nabave za udruge za 2017. godinu

Odmah na početku treba istaknuti kako se obveza izrade plana nabave odnosi samo na one udruge koje su naručitelji prema odredbama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku teksta: Zakon). Udruge koje su naručitelji sukladno odredbama Zakona, moraju izraditi plan nabave za 2017. Znači, u prvom redu je potrebno utvrditi koje su udruge naručitelji prema odredbama Zakona, odnosno obveznici njegove primjene i izrade plana nabave za 2017.

Obveza izrade plana nabave općenito pa i plana nabave za 2017., odnosi se samo na udruge koje su obveznici primjene Zakona. Obveznici primjene Zakona su javni i sektorski naručitelji. Javni i sektorski naručitelji definirani su u odredbama čl. 6. i 7. novog Zakona.

Sukladno odredbama Zakona, javni naručitelji su:
▪ Republika Hrvatska, odnosno državna tijela RH;
▪ jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
▪ tijela javnog prava i;
▪ udruženja koje je osnovalo jedno, ili više od navedenih tijela.

Državna tijela RH su javni naručitelji navedeni u Prilogu I. Zakona, kao i druga središnja tijela državne uprave te njihovi pravni sljednici. Jasno je kako udruge nisu državna tijela RH.

Decentralizirani javni naručitelji su javni naručitelji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela javnog prava, ili njihova udruženja. Tijela javnog prava, sukladno odredbama

Zakona, jesu subjekti koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
▪ imaju pravnu osobnost;
▪ osnovani su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, i;
▪ u iznosu većem od 50 % financira ih javni naručitelj, ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane javnog naručitelja, ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih, ili nadzornih tijela imenovao javni naručitelj.

Znači, i udruga koja kumulativno ispunjava navedene uvjete jest javni naručitelj sukladno odredbama Zakona i obveznik je izrade plana nabave za 2017.
Indikativan popis javnih naručitelja u RH središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave objavljuje na Portalu javne nabave i ažurira prema potrebi.

*****

Mora li udruga voditi računa o sukobu interesa?

U tekstu naše autorice Olge Štajdohar Pađen Mora li i udruga voditi računa o sukobu interesa? autorica se dotakla vrlo osjetljive teme ne tako tipične za NGO sector. O sukobu interesa, korupciji i primanju ili davanju mita obično se govori na nekim visokim razinama pa možda mislite kako vaša mala, neovisna, neprofitna i sasvim sporedna udruga nema ništa s tim. To na žalost nije tako.

Prema Zakonu o udrugama (NN 74/14) u članku 13 navodi se da udruga mora imati statut kojim, između ostalog, određuje i način rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

Sukob interesa u udruzi imate ako se u upravnom (ili nadzornom) odboru nađu dvije osobe koje su zaposlene u istoj organizaciji, a jedna je nadređena drugoj. Oba ta člana odbora mogu biti legitimno izabrana na skupštini i da u cijeloj priči nije bilo nikakve zle namjere, jednostavno članovi skupštine kod glasanja nisu o tome razmišljali i nisu tu činjenicu uzeli u obzir.

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25/2017.

******

Snaga zagovaračkih procesa i kreiranja javnih politika je u udruživanju 

Riječi su to Igora Rogineka, iz udruge ACT Grupa iz intervjua kojega je dao za novi broj časopisa Udruga.hr broj 25.

Kroz 14 godina djelovanja, udruga je poduprla osnivanje 12 organizacija civilnog društva i društvenih poduzeća, sedam regionalnih i nacionalnih mreža te inicirali i pomogli u razvoju više stotina neprofitnih organizacija. Impresivne brojke zaokružuju projekti kojih su proveli više od 140 s više od 450 partnerskih organizacija, a ukupan broj direktnih korisnika ACT Grupe prelazi 74 tisuće!

Vođeni iskustvom akumuliranim u proteklih 14 godina rada prepoznajemo potrebe i probleme, nudimo i primjenjujemo inovativna rješenja za održivi razvoj lokalnih zajednica i dobrobit društva

ACT Grupu vidimo kao ključni resursni centar za razvoj društvenog kapitala u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, vodeći primjer društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i europski primjer dobre prakse društvenog uključivanja i radne integracije

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 25.

****

U novom broju očekuje vas niz zanimljivih tema od kojih izdvajamo:

Tema broja je "Godišnji financijski izvještaji udruga u sustavu dvojnog knjigovodstva te u sustavu jednostavnog knjigovodstva"

U okviru marketinga pisali smo kako se udruga može reklamirati i o tome koje su najčešće marketinške pogreške udruge i kako ih izbjeći.

Donosimo i praktične primjere u okviru tema:
- Godišnje izvješće organizatora volontiranja za 2016.
- Paušalno plaćanje poreza na dobit za udruge
- Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola
- Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za 2016
- Izrada plana nabave za 2017.
- Obračuni naknada od 1.1.2017.

Pisali smo i o tome mora li udruga voditi računa o sukobu interesa, koje su udruge obveznici godišnje revizije....i brojim drugim temama.

Pretplatiti se možete na broju telefona 01 49 21 742 i 01 49 21 737 ili kod kolegice Lidije Prskalo u službi pretplate (prskalo.ripup.hr). Svaki pretplatnik na tiskano izdanje ima pravo i na besplatne konzultacije telefonom iz područja rada udruga (računovodstvo, porezi, pravo) i to utorkom i četvrtkom od 8.30 do 13 sati putem posebne telefonske linije samo za Udruga.hr pretplatnike.

Udruga.hr izlazi isključivo u tiskanom obliku 8 puta godišnje, prosječno svakih mjesec i pol dana. Portal www.udruga.hr informativnog je tipa na kojem ćemo objavljivati aktivnosti vezane uz najavu seminara, konferencija, najave tema o kojima ćemo pisati te se na njemu neće nalaziti tekstovi iz tiskanog izdanja.

***** 

Paušalno plaćanje poreza na dobit za neprofitne organizacije – rok prijave do 31.1.2017.

Neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost i po toj su osnovi obveznici plaćanja porez na dobit, mogu od 1. siječnja 2017. godine plaćati poreza na dobit u paušalnom iznosu. Paušalno plaćanja poreza na dobit propisano je čl. 5.b Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16) i čl. 11.a Pravilnika o porezu na dobit (Nar . nov., br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15 i 1/17).

Uvjet je da neprofitna organizacija nije po osnovi gospodarske djelatnosti u prethodnoj godini ostvarila prihode veće od iznosa propisanog za ulazak u sustav PDV-a, što iznosi 230.000,00 kuna, te da neprofitna organizacija ne ostvaruje više od 50% ukupnih prihoda od gospodarske djelatnosti.  

Neprofitna organizacija koja namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja.

Iznimno, taj je rok produljen za 2017. godine do najkasnije 31. siječnja 2017.

Više o navedenoj temi pročitajte na linku

 

 

*****

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Zasnivanje radnog odnosa sa osobama koje imaju određeni stupanj invaliditeta u Republici Hrvatskoj je regulirano sa nekoliko pravnih propisa, kako Zakona, tako i Pravilnika, a prvi po redu važnosti je svakako Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Navedenim se Zakonom štite prava osoba s invaliditetom, te se potiče njihovo zapošljavanje i samozapošljavanje i to na osnovi obveznih kvota propisanih tim Zakonom te na osnovi prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima koje poslodavci moraju poštovati.

Zakonom se propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, te se uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba Zakona.

Ostatak teksta autorice Marije Butković pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24/2016.

****

 

U članku Krešimira Vranara Godišnji popis imovine i obveza (inventura) kod udruga autor se osvrnuo na obveze koje svaka udruga mora provesti krajem poslovne godine, odnosno zabilježiti stanja na dan 31. prosinca tekuće poslovne godine.

Udruge i druge neprofitne organizacije na početku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.

Iznimno, neprofitne organizacije koji obavljaju knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine (čl. 19. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija).

Također, svaki porezni obveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti na početku poslovanja, a takav popis se mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji popis (čl. 56. st. 13. Općeg poreznog zakona).

Godišnjim popisom utvrđene inventurne (popisne) razlike treba evidentirati u poslovnim knjigama. Provođenjem inventure kontrolira se i ispravnost provedenih knjiženja u poslovnim knjigama, a sve u cilju kvalitetnije pripreme i izrade godišnjih financijskih izvještaja.

Ostatak teksta pročitajte u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24.

*****

Iz kolumne našeg autora i suradnika Zorislava Antuna Petrovića izdvajamo...

Udruge čine društvo doslovce bogatijim

Ugledni politolog dokazao je na primjeru Italije da postojanje aktivnog civilnog društva povećava društveni kapital a najkonkretnija posljedica toga je rast blagostanja.

U svojoj briljantnoj knjizi "Kako učiniti demokraciju djelotvornom: civilne tradicije u modernoj Italiji" ugledni američki politolog s Harvarda Robert Putnam detaljno je analizirao posljedice reforme javne uprave u Italiji provedene 1970. Talijanska Vlada je konačno prihvatila dugo zanemarivanu ustavnu odredbu o prijenosu dijela ovlasti na regije, tako da je krenula izgradnja novih demokratskih institucija diljem Italije, od Lombardije i Pijemonta na sjeveru do Kalabrije i Sicilije na krajnjem jugu zemlje. Putnam je tu uvidio priliku za provođenje desetljetnog sustavnog istraživanja o razvoju institucija i njihovom prilagođavanju i, naravno, utjecaju na okolinu u kojoj djeluju. Rezultate je objavio 1993. godine u ovoj doista fascinantnoj knjizi, a najkraće bi se mogli svesti u slijedeću rečenicu: što je civilno društvo razvijenije to su institucije djelotvornije i regija bogatija...

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Udruga.hr broj 24

*****

Drage čitateljice i čitatelji,

ulazimo u četvrtu godinu redovnog izlaženja, uvjereni smo da ćemo biti skupa i tijekom iduće 2017. Godine I u idućoj godini časopis Udruga.hr izlazit će osam puta godišnje, te neće biti u prodaji na kioscima, niti se neće moći kupiti pojedinačno, već isključivo putem pretplate u tiskanom obliku. Aktivni smo i na našoj web stranici te na svim društvenim mrežama, hvala što nas pratite i pišete komentare. Pisat ćemo, kao i do sada, pozitivno i motivirajuće, voditi vas savjetom kako da unaprijedite

svoje poslovanje, ohrabriti one koji razmišljaju pokrenuti vlastitu udrugu, tekstove ćemo bazirati na znanju, praksi i iskustvu u suradnji s najboljim autorima-hrvatskim stručnjacima i poslovnim konzultantima iz područja poslovanja udruga. Kao takav poslovni medij, časopis Udruga.hr je jedinstven, prepoznat i cijenjen na tržištu. I dalje ćemo biti stručni, zanimljivi i korisni s mnoštvom edukativnih tekstova, seminara i konferencija.

Svakom pretplatniku časopisa Udruga.hr i tijekom iduće godine bit će na raspolaganju pravni i ekonomski konzultanti, kojima se putem telefona, u posebno predviđeno vrijeme možete obratiti u vezi svojih dilema iz područja prava, financija, jednostavnog knjigovodstva i radnih odnosa, a vezano uz poslovanje udruga. Naša telefonska konzultantska služba aktivna je već gotovo petnaest godina, konzultanti dnevno odgovore na više od dvjesto telefonskih upita pretplatnika izdanja naše medijske grupacije. Također, ukoliko obnovite pretplatu za iduću godinu poklonit ćemo vam DVD s arhivom svih brojeva časopisa Udruga.hr iz 2014., 2015. i 2016. godine i stolni kalendar za 2017, a svaki pretplatnik koji to želi može zatražiti besplatni program za vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Svi Vaši prijedlozi za poboljšanje časopisa Udruga.hr dobro su došli i sa radošću ćemo ih razmotriti. Novi broj časopisa Udruga.hr izlazi 31.1.2017.

Srdačno Vas pozdravljamo i želimo svako dobro za nadolazeće blagdane, Vama i Vašim obiteljima!

Uredništvo časopisa Udruga.hr

 

******

IZ NOVOG BROJA IZDVAJAMO

-       Intervju sa Ksenijom Sanjković, predsjednicom Hrvatskog aktuarskog društva
-       Novi obračuni autorskih naknada od 1.1.2017. te njihova isplata
-       Neke od pogrešaka kod udruga uočene prilikom poreznog nadzora
-       Primjer izrade složenijeg financijskog plana
-       Godišnji popis imovine i obveza kod udruga
-       Koje udruge moraju postati obveznici PDV-a za 2017. godinu
-       Kontrola privremene nesposobnosti za rad radnika udruge
-       Prijenos ugovora o radu radnika udruge
-       Odgovornost za štetu udruge i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge
-       O pravnom uređenju rada stranaca iz perspektive udruga
-       Prijava tražbine udruge u stečajnom postupku
-       Udruge za lov i zakonske regulative držanja oružja
-       Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Očekuju vas i nove kolumne naših autora Zorislava Antuna Petrovića i Anđelka Brezovnjačkog.

Kako se postaviti i prihvatiti nove generacije koje dolaze i kako udruge i njih pripremiti na suživot, da li je mirovolontiranje budućnost volonterstva, kako bi udruga trebala nastupiti u javnosti... i još mnogo zanimljivih tema.

 

*****

 

Radionica
JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO ZA UDRUGE U PRAKSI

 (promo)

************

Pazite kakvo knjigovodstvo vodite

U posljednje vrijeme dosta knjigovodstvenih servisa počelo se baviti vođenjem poslovnih knjiga udruga, no morate biti svjesni da novčanu kaznu za pogrešno vođenje poslovnih knjiga neće platiti knjigovodstveni servis, već udruga i njen zakonski predstavnik!

Kako najlakše provjeriti knjigovodstveni servis, prikazujemo kroz nekoliko jednostavnih koraka o u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr
Časopis možete kupiti narudžbom na pretplata@udruga.hr

***********

 

EU fondovi i udruge

Kako napisati uspješnu projektnu aplikaciju za udrugu u 10 koraka
Prijaviti projekt ne možemo bez dobre pripreme i razrade projektne ideje koja će se uspješno provesti. Kako bi detaljiziranje projektnih elemenata polučilo uspjeh, vaša udruga mora biti u stanju vrlo konkretno odgovoriti na nekoliko esencijalnih pitanja.
Više u toj temi u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr

**************

U novom broju donosimo  intervju sa Lidijom Pavić - Rogošić, direktoricom ODRAZ-a.

Tema broja - Ugostiteljstvo i udruge posvećena je novom Zakonu. 

Donosimo 20 pitanja i odgovora iz područja usklađivanje statuta udruge s Zakonom, a kako promovirati udrugu elektronskim putem pročitajte u temi "PR udruge putem elektronske pošte".

Neke od ostalih tema o kojima smo pisali:
- Punomoć kod Udruga
- EU FONDOVI - Kako napisati projektnu aplikaciju
- Volontiranje maloljetnih osoba
- Stečaj udruge prema novom Stečajnom zakonu
- Pisani odgovori na pitanja pretplatnika časopisa

 

 

O časopisu Udruga.hr 

Izlazi 8 brojeva godišnje (tiskano izdanje), časopis se ne prodaje pojedinačno, niti se ne može kupiti na kioscima. Cijena godišnje pretplate s PDV-om iznosi 295,00 kn. U cijenu godišnje pretplate, osim osam brojeva tiskanog izdanja časopisa, uračunate su i telefonske konzultacije s našim stručnjacima za rad udruga i to iz područja poreza, radnih odnosa i prava u poslovanju udruga. Savjete možete koristiti dva puta tjedno, utorkom od 8.30 do 13 sati i četvrtkom od 11 do 15.30 sati putem posebnog broja telefona koji je objavljen u časopisu Udruga.hr. U cijenu pretplate uračunata je i besplatna dostava na vašu poštansku adresu te DVD s arhivom svih brojeva časopisa Udruga.hr iz 2014. godine.

PRETPLATITI SE MOŽETE PUTEM OVOG LINKA: www.udruga.hr/pretplata/

Iz novog broja časopisa Udruga.hr izdvajamo:

Obzirom na veliki broj upita neprofitnih organizacija, pa tako i nekih udruga, koje su od početka ove godine postale za gospodarsku djelatnost obveznice poreza na dobit, Ministarstvo financija je u svojoj Uputi dalo tumačenje o načinu računovodstvenog praćenja gospodarske djelatnosti takvih neprofitnih organizacija.

Više o detaljima Upute, pročitajte u novom rujanskom broju časopisa Udruga.hr.

Časopis se ne može kupiti pojedinačno, niti na kioscima,već putem narudžbenice...

Također na raspolaganju su vam naši porezni i pravni stručnjaci putem telefona za sva vaša pitanja i nedoumice iz područja rada udruga (porezi, pravo, radni odnosi).

Besplatni programa za vođenje jednostavnog knjigovodstva!

Svaki pretplatnik za 2015. godinu na časopis „Udruga.hr“ stjeće pravo korištenja besplatnog programa za vođenja knjiga za jednostavno knjigovodstvo udruga za 2015 godinu. To su sljedeće knjige:

-          Knjiga primitaka i izdataka;

-          Knjiga blagajne;

-          Knjiga ulaznih računa;

-          Knjiga izlaznih računa;

-          Popis dugotrajne nefinancijske imovine.

 

Tko može voditi jednostavno knjigovodstvo

Podsjećamo da udruga koja ima vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manju od 230.000,00 kuna na razini godine i godišnje prihode uzastopno u prethodne tri godine manje od 230.000,00 kuna na razini godine, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje financijskih izvještaja. To znači da udruga može voditi u 2015. godini jednostavno knjigovodstvo umjesto dvojnog knjigovodstva ako u 2012., 2013. i 2014. NIJE niti u jednoj od tih godina imala prihode veće od 230.000,00 kuna niti imovinu čija je vrijednost bila veća od 230.000,00 kune. Udruge osnovane nakon 1. siječnja 2013.g. dužne su voditi dvojno knjigovodstvo prve tri godine od osnivanja bez obzira na vrijednost imovine i ostvarene prihode.

 

Kako do programa za vođenje jednostavnog knjigovodsta

Ako želite da pošaljemo program za vođenje jednostavnog knjigovodstva molim da nam našu e-mail adresu: info@udruga.hr pošaljete sljedeće podatke:

 

PODACI O PRETPLATNIKU

Naziv/ime pretplatnika:

Pretplatnički PIN:

 

PODACI O UDRUZI ZA KOJU ĆE SE VODITI JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO

Naziv udruge:

Adresa:

Mjesto:

OIB:

RNO broj:

Šifra djelatnosti:


Prijava za newsletter

Prvi broj časopisa Udruga.hr